6 Yaq qamø-umba ndøgo, ezoqa tìndi-akhaém, ‘Ezoqam sævam te-okɨ, ngégeav! Mòzotøndozáv. Zimbøé-qatøzém.’ 7 Yaq ndigu mbasønakheis ten ate gi꞉goam, sùgumusúz, tiqa lampa waev vø̄-khouwe-khouwevam. 8 Yaq ndigu matavap loloakh mbain mbasønakheis, matavap loloakh mbasønakheis gizø-ein, ‘Ni oil zoní-etoám, zoqa nanda. Niqa lampa avønín gékhouvøém.’ 9 Yaq matavap loloakh mbasønakheis gindu-qavøinam, ‘Nakhoa mbaín. Oil nqanek nqanigu, kopømba mbaín, zo vøizǿ-etoām neka ni nikeza nonqo. Geté oil wi ezoqam-té qanøzáv, nøme vømø̄wi.’ 10 Yaq ndigu vø̄zav. Geté gi-ivøvem, ndego ezoqam sævam te-okɨ, tènefakhán. Yaq mbasønakheis faev ndigu, go꞉khakheinam, namba me꞉záv ndego, neka nøkenøkem lou loge-te vømø̄-oz. Yaq mboqog keoge ezoqam, até gindigonem, mboqog vø̄tokøzem. 11 [c]Yaq vaev até ndigú-a, matavap loloakh mbain mbasønakheis, vø̄fakhaz. Gi-akhaem, ‘Khanánqa. Khanánqa. Mboqog qoní-mboqozó!’ 12 [d]Geté yaq ndego sævam te-okɨ, gezø-qavøiu, ‘Āv taoká. No nø̀tenøtenák zo.’ ”
13 [e]Yaq Yesu nqanek yaya etæ manqat qamømbøe-navøem, gezø-ein, “Yaq nakémbá. Gò꞉feazoát. Zapa ndǿgo, zo khøuwa neka khøuwa iz zø̀tezøtezák, Ezoqam-ge Yo te꞉fakhan.”
14 Yaq Yesu yaya etæ manqat nøme ge꞉zømas, gezø-ein, “Mbumbukiam-qa Megeat Matev, ande āv qanégoát nqǽgo:
19 Yaq møi-mbá sege-awám, tige kawa ezoqam nqawa tēāndō-qāvān. Yaq gezøbevap, ‘Nginik nogi moni, áv khazømbøé-matønumam?’
20 Yaq ndego sasae ezoqam, moni pus faev ge-upøzo, faev nømé namba sùgumu-upøzotavún, neka moni ate gi꞉goam, kawa ezoqam vømbō-etoam, gembo-ein, ‘Káwa ezoqam. Qotézømēt. Moni pus faev ndigu, noqa zenda-te qoqo-ab, no moni pus faev nøme nøteqás. Moni ate ndi꞉gu, ngínik.’
21 [g]Yaq ndego kawa ezoqam gendo-ein, ‘Mbomambaqapé. No khanakhanákh. Qo sasae ezoqam qanimáv. Gigiap-qase ndøgo, qoqa zenda-te qæve, qo eqeieqei qombo-kewagám. No gigiap nøme mba nøtaqambó-etoám, toqombo-kewagat. Vø̀ndo-óq. Khanakhanakh zígoném, no namba.’
22 Yaq até kopó, ndegó-a, sasae ezoqam, moni pus menas ge-upøzo. Kawa ezoqam-te gewav, āv gembøe-eín nqǽgo, ‘Káwa ezoqam. Qotézømēt. Moni pus menas ndigu, noqa zenda-te qoqo-ab, no moni pus menas nøme nøteqás. Moni ate ndi꞉gu, ngínik.’
23 Yaq ndego kawa ezoqam gembo-ein, ‘Mbomambaqapé. No khanakhanákh. Qo sasae ezoqam qanimáv. Gigiap-qase ndøgo, qoqa zenda-te qæve, qo eqeieqei qombo-kewagám. No gigiap nøme mba nøtaqambó-etoám, toqombo-kewagat. Vø̀ndo-óq. Khanakhanakh zígoném, no namba.’
24 Yaq até ndegó-a, ndego moni pus kopo gendapaz, vøndō-on. Yaq ndego kawa ezoqam āv gembøe-eín nqǽgo, ‘Káwa ezoqam. No mø̀tenøtén, qo matev føgakh-qape ezoqám. Qo gigiap sòqo-peaɨ́n. Geté khae sasae kandakanda, ezoqá nøme qagoatún. Qo toqopewát ndǿgo, qo qakezan ogekhæmav ndoqogo. 25 Yaq nakémbá. No møe nogoám. Yaq no qogi moni nòkhonáb. Manqei-té qæmø-otáz. Yaq ndakin qogi moni ngínik.’
26 Yaq ndego kawa ezoqam gendo-ein, ‘Qo sasae ezoqam soqaín neka wau-qapé. Qo ndoqo-matavap, no ezoqa matev føgakh-qape, no avøe gigiap qæpe꞉tatun, no nøkeza ogekhæmav ndøgo, 27 yaq qo moni, ambá moni nqeisam nonqo-té qomø-utazɨ́n. Yaq no ndakin qatøndo-qavan, ndigu moni elavøqase, bèkhouwezɨ́n, tæ-upøzoɨn.’
28 Yaq ndego kawa ezoqam ge-ein, ‘Moni pus kopo, vø̀e-viomém. Yaq ndégo tozombó-etøomém, ndego moni pus ten ndimbogo. 29 [h]Zapa ndǿgo, gekha ezoqām ndego, gigiap ndømbogo neka eqeieqei vømbó-kewagāt, no nøme mba nømbøé-etoám. Geté ndego, gigiap eqeieqei keogeav tøgoat, até ndøgó-a, gigiap-qase ndømbogo, nøtéviwám. 30 [i]Ngenek wau ezoqam, bavokhó qazonǿ-oginám. Bøivun-té. Yaq té-eivumát ndǿgo, neka khaya vǿvivisumāt.’ ”
34 Yaq ndego kawa ezoqam, ndigu ekeza nakeamo zenda-te tiwanat, āv gezømbé-eín nqǽgo, ‘Vø̀ndozáv, zo ezoqam. Noge Tat, zo mø̀ndø-khakheinøvém. Mbumbukiam-qa Megeat Matev, ndego ibugukhokhof zo gezønøza, manqei-qape ande ge꞉khakheinam, zoqá. 35 [l]Zapa ndǿgo, no ifi qanø-vinumam, zo lou zonø-etøumám. Neka ibøkha naq qanø-papumam, zo ibøkha zonø-etøumám. Neka no manqei vini-ak qægoam, zo khoev zonø-manqatám. 36 Neka no ndabua mbain qægoam, zo ndabua zonø-etøumám. Neka no enqoni qanøgoam, zo zònø-kewagám. Neka no ndimbula-te qægoam, zo okha zonøndo-okhoám.’
37 Yaq ndigu ezoqa eqeieqei timbo-qavøinam, ‘Evézøza. Gê, ni gekha khøuwa-tē qatí-qamekham, qo ifi qaqa-vinumam, yaq lou vøitaqā-etøumam, neka ibøkha naq vøqā-papumam, yaq ibøkha vøitaqā-etøumam? 38 Neka ni gekha khøuwa-tē qatí-qamekham, qo manqei vini-ak qoqogoam, yaq ni khoev vøitaqā-manqatam, neka qo ndabua mbain qoqogoam, yaq ni ndabua vøitaqā-etøumam? 39 Neka ni gekha khøuwa-tē qatí-qamekham, qo enqoni qaqagoam, o ndimbula-te qoqogoam, yaq ni okha vøitaqandō-okhoam?’
40 [m]Yaq ndego kawa ezoqam tezø-ein, ‘No unimanqatín nqazø-manqate. Gekha matēv ndøgo, zo ndigu qazozø-matønumam, ndigu no ndinøpaev, oskiá ndǿgo, ndigu iz mbain ndigu, yaq ndøgo zo no-té qazonø-matønumám.’
41 [n]Geté yaq ndego kawa ezoqam, manqat ndígu tezǿ-eín, ndigu ekeza yogea zenda-te tiwanat. Āv gezømbé-eín nqǽgo, ‘Mòzozáv. Zo mòzo-soqoéz. Gøinam-té qazonǿzáv, ndøgo miavmiav ndøwageap, ndøgo Mbumbukiam nqova soqaqape neka tegi enzol ezoqam nonqo gekhakheinam. 42 Zapa ndǿgo, no ifi qanø-vinumam, zo no lou etoumáv. Neka no ibøkha naq qanø-papumam, zo no ibøkha etoumáv. 43 Neka no manqei vini-ak qægoam, zo no khoev manqatemáv. Neka no ndabua mbain qægoam, zo no ndabua etoumáv. Neka no enqoni qanøgoam neka ndimbula-te qægoam, zo no-te okha okhomáv.’
44 Yaq ndigu timbo-qavøinam, ‘Evézøza. Ni qo gekha khøuwa-tē qatí-qamekham, qo ifi qaqa-vinumam, o ibøkha naq qaqa-papumam, o qo manqei vini-ak qoqogoam, o ndabua mbain qoqogoam, o enqoni qaqagoam, o ndimbula-te qoqogoam, yaq ni qo tøkemâv?’
45 Yaq ndego kawa ezoqam tezø-ein, ‘No unimanqatín nqazø-manqate. Gekha matēv ndøgo, zo qazømbo-qasi꞉vupam, ezoqa vozozømbé-goāt, ndigu no ndinøpaev, oskiá ndǿgo, ndigu iz mbain ndigu, zo no zømbo-qasi꞉vupám.’
46 [o]Nginik ezoqam, yaq-fia nqosøgeap miavmiav-us-qape ndǿndapém. Geté ezoqa eqeieqei ndigu, khandi miavmiav mǿndapém.”
<- Metiu 24Metiu 26 ->- a 25:1 Veve 19:7; Luk 12:35
- b 25:3 Ta khøuwa-te ndøgo, kelesen mbaín. Geté ezoqa oliv oil ndøqouzumám, tiqa lampa-te. Ta oil ndøgo, oliv tae nanga-qá ét. Nandí gini-pesegimám, oil sasa ndøwaɨn.
- c 25:11 Luk 13:25-27
- d 25:12 Met 7:23
- e 25:13 Met 24:42
- f 25:15 Lom 12:6
- g 25:21 Met 24:45-47; Luk 16:10
- h 25:29 Met 13:12; Mak 4:25; Luk 8:18
- i 25:30 Met 8:12; Luk 13:28
- j 25:31 Met 16:27; 19:28
- k 25:32 Ezek 34:17; Veve 20:11-13
- l 25:35 Isa 58:7
- m 25:40 Prov 19:17; Met 10:42; Mak 9:41
- n 25:41 Met 7:23
- o 25:46 Dan 12:2; Zion 5:29