3 Kema eŋ waama kanoŋ Saidon gomanoŋ keuniŋ. Keuniŋ Juliusnoŋ Pool ala meŋ muŋ jeŋ tegoro waŋgo mesaoŋ alauruta yoŋoonoŋ kema iŋiiro naa iwoiwaajoŋ amamaaroti, ii ilaaŋ mugi. 4 Iikanoŋa mombo kowenoŋ keniŋ haamonoŋ kana kemboŋ jeniŋi, iikaaŋ baageŋga qeŋ gilirotiwaajoŋ bimooro toroqeŋ wato qata Saiprus kawaa aasaŋgoyanoŋ kemeŋ kooroŋgoŋ metetereeŋ keniŋ. 5 Keniŋ haamonoŋ naŋgoro kowe kotoŋ Silisia ano Pamfilia prowins woi ii uruuguŋ Lisia prowinswaa siti qata Maira kanoŋ keuniŋ. 6 Keuma kanoŋ kawali galenananoŋ waŋgo moŋ mokolooro. Waŋgo iikanoŋ Iijiptwaa siti qata Aleksandria kanoŋa kaŋ Itali kantrinoŋ kemambaajoŋ ama jojoriro. Ii mokolooŋ jeŋ kotoŋ nonono iikanoŋ uniŋ.
7 Uma kowenoŋ keniŋ haamonoŋ saanoŋ mende naŋgoro weeŋ mamaga ii osoŋosoŋ keniŋ. Kaeŋ keniŋ tegoro kanoŋ kupukapa koma kowe kanoŋ Nidas taoŋ kosianoŋ keuniŋ. Kosianoŋ keuniŋ haamo kotakota qeŋ kaaŋ baageŋ toroqeŋ kembombaa kania somoŋgoro. Somoŋgoro bimooro Kriit watowaa masuya qata Salmone ii uuguŋ kema wato gematanoŋ kemeŋ kooroŋgoŋ metetereeŋ keniŋ. 8 Kowe goraaya kosere metetereeŋ osiqosiwo kema laligoŋ Lasea taoŋ kosianoŋ gomaŋ qata “Waŋgo suuluya iimasiiŋsiiŋawo, Fair Hafens” qamakejuti, iikanoŋ keuniŋ.
9 Iikanoŋ keuma kambaŋ koriga mesoqesooŋ laligoniŋ. Kaeŋ laligoniŋ siŋgisoŋgo sooŋgbambaa kendoŋa qata Yom Kippur[a] iikawaa kambaŋanoŋ tegoro haamoqeqe kambaŋanoŋ mono kaŋ kuuro keuniŋ. Haamoqeqe kambaŋanoŋ ejemba kowenoŋ kema “Tiwilaawombo,” jeŋ waŋgogia somoŋgoŋ laligoŋkegi. Kawaajoŋ Poolnoŋ galeŋ meme qaa moŋ kokaeŋ iŋijoro, 10 “Ejauruna, anana kowe qaganoŋ toroqeŋ kembombo. Kupukapa qaganoŋ kema tiwitiwilaa mokoloowombo. Raidimbonoŋ qero waŋgonana jaŋgoro esuhinaya sooro nononano kaaŋagadeeŋ komuwombo. Gomaŋ tanianoŋ kaeŋ kolooro iijeŋ.”
11 Galeŋ meme qaa kaeŋ jeroto, kawali galenananoŋ Poolwaanoŋ qaa ii qotogoŋ waŋgo toya ano meleŋqeleeŋ loqa (steer) galeŋa yoronoŋ “Saanoŋ kemboŋa,” jeriti, kawali galenananoŋ qaagara ii moma laariro. 12 Gomaŋ qata “Waŋgo suuluya iimasiiŋsiiŋawo” iikawaa waŋgo doya ii haamoqeqe kambaŋ rarawaa so mende kolooro. Kawaajoŋ ama eja mamaganoŋ kembombaa qaa kotiŋgoŋ kokaeŋ jegi, “Koi rabombaajoŋ mojonana tiija. Saanoŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi kowenoŋ kemboŋa. Kema kaparaŋ koma laligoŋ kana kolooro Fiiniks waŋgo donoŋ keubonaga. Iikanoŋ keuma haamoqeqe kambaŋ koi saanoŋ rama laligoniŋ tegowaa.” Waŋgo do qata Fiiniks ii Kriit wato kawaa goraayanoŋ weeŋ kemekemetaageŋ eja. Kiaŋ.
15 Nunuŋ karo waŋgonana galeŋ kombombaajoŋ meŋ bimbimgogi haamo qeŋ karotiwaageŋ kemambaajoŋ amamaaro. Amamaaro mesaogi haamonondeeŋ waŋgo kuuŋ meŋ wano aŋo eeŋ keno utugoŋ nonono laŋ keniŋ. 16 Utugoŋ nonono laligoŋ wato melaa moŋ qata Kauda kawaa gematanoŋ Saut waageŋ keniŋ. Iikanoŋ kema gomba kasanoŋ somoŋgogi waŋgo gematanoŋ apu kotoŋ karoti, ii aoŋ oroŋ kowenoŋga horoniŋ mamaga bimooro kileŋ kaparaŋ koma horoniŋ kouro.
17 Gomba ii horoniŋ kouro waŋgo somatanoŋ aniŋ. Waŋgonoŋ utugoŋ jaŋgowabotiwaajoŋ moniŋ kasa meŋ waŋgo kokosiiŋ somoŋgoŋ kotiigi. Kaeŋ kema kema sakasiŋ bambaaŋa qata Sirtis[b] iikanoŋ kowe koria koriga mende eja. Nono iikanoŋ kuuŋ osiwombotiwaajoŋ toroko moniŋ. Kaeŋ moniŋiwaajoŋ ama waŋgowaa opo sel iwoiya ii metogoŋ kamaaŋ ama waŋgo galeŋkoŋkoŋ mesaogi. Ii mesaogi haamonoŋ waŋgo kuuŋ naŋgoro eeŋ laŋ keniŋ. 18 Eeŋ laŋ keninto, raidimboŋ iikanoŋ mono geriawo toroqeŋ qeŋ utugoŋ nonono. Kaeŋ utugoŋ nonono gomaŋ ano iikanoŋ kanaiŋ waŋgowaa esuhina tosaaŋa meŋ kowenoŋ giligi kemero. 19 Weeŋ karooŋ kolooro kanoŋ waŋgowaa ilawoila akadamuyawo ii aŋgio meŋ giligi kowenoŋ kemero. 20 Kaeŋ memenjaliŋ kema kema gomantiiŋa weeŋ mamaga iikanoŋ weeŋ me seŋgelao moŋ mende iiniŋ. Raidimboŋ kanoŋ kaaŋagadeeŋ kotakota toroqeŋ qeŋ ero. Qeŋgadeeŋ ero bimooro “Mono qaomboŋa!” jeŋ laaligo soomoŋgowaajoŋ moma uunananoŋ kamaaro titiboronana tegoro raniŋ.
21 Raidimboŋ uutanoŋ kambaŋ koriga kaŋ laligoŋ nembanene moŋ mende neniŋ. Kawaajoŋ ama Poolnoŋ batugianoŋ waama nama kokaeŋ iŋijoro, “Ejauruna, niinoŋ Kriit wato mende mesaowombaa gejanono iŋijoweti, oŋo noonoŋ qaa ii otaagi sokonaga. Kaeŋ aniŋ tiwitiwilaa koi kanoŋ mono qanananoŋ mende unaga. 22 Gejanonona mesaogito, keteda koi qambaŋmambaŋ qaa kokaeŋ oŋonjeŋ: Oŋoonoŋga moŋnoŋ laaligoya mende tiwilaawaa. Ii qaagoto, waŋgogadeeŋ tiwilaawaa. Kawaajoŋ oŋo mono qaqabuŋabuŋagia moma rabu.
23 “Niinoŋ beŋ qata Anutu iwaa buŋa kolooŋ weleŋa qeŋ laligojeŋ. Gomantiiŋa gaoŋ ewe iinoŋ Siwe gajobaya moŋ wasiro noo kosonanoŋ kaŋ nanja. 24 Nama kokaeŋ nijoja, ‘Pool, gii toroko mende moba! Gii saanoŋ Room Siisakimbaa jaasewaŋanoŋ kena gosiŋ gombaa. Moba! Anutunoŋ keraqeeaŋgoya qendeema goma ejemba kuuya giwo waŋgonoŋ motooŋ laligojuti, iyoŋoo laaligogia mono goo boroganoŋ ano giwo nama moŋnoŋ mende komuwaa.’ 25 Siwe gajobanoŋ qaa nijoji, mono iikawaa so koloowaa. Niinoŋ Anutu kaeŋ moma laariŋ mujeŋ. Kawaajoŋ ejauruna, oŋo mono qaqabuŋabuŋagia moma rabu. 26 Kaeŋ koloowaato, haamonoŋ qeŋ utitiiŋ nonono wato mombaa goraayanoŋ keuboŋatiwaa so kolooja.” Kiaŋ.
30 Kaeŋ ragito, waŋgowaa gawoŋ meme eja yoŋonoŋ mondomondo qaa kokaeŋ jegi, “Nono waŋgo waŋaageŋ waŋgowaa kasa mindaŋa tosaaŋa giliniŋ kemebaa.” Kaeŋ mondoŋ jeŋ waŋgo melaa, gomba moŋ waŋgonoŋga metogoŋ meŋ kamaaŋ aŋgi kowenoŋ kamaaro waŋgo mesaoŋ aŋgobato meŋ aasaŋgoyanoŋ oloŋ koma kembombaajoŋ aŋgi. 31 Kaeŋ aŋgito, Poolnoŋ kawali galeŋ ano manjaqeqe eja ii kokaeŋ irijoro, “Yoŋonoŋ waŋgonoŋ mende meselatiŋ nambuti eeŋ, oŋoo laaligo soomoŋgowaa kania moŋ mende koloowaa.” 32 Kaeŋ irijoro manjaqeqe eja yoŋonoŋ kema gombaa kasia kotogi aŋodeeŋ keno gawoŋ meme eja yoŋonoŋ oloŋ koma kembombaajoŋ amamaagi.
33 Weŋgeraŋ suluro kanoŋ Poolnoŋ korebore nene newutiwaa qambaŋmambaŋ qaa jeŋ kotoŋ oŋoma kokaeŋ jero, “Oŋo mono kambaŋ koriga uuwoi mamboma nembanene moŋ mende kisiriiŋ laligogi kete weeŋ 14:ŋa kolooja. 34 Kawaajoŋ nii kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋonjeŋ: Anana laaligonana somoŋgowombaajoŋ aoŋ orowoŋati, iikanoŋ esuŋnana kamaawabotiwaajoŋ mono kotiiŋ nama qeaŋgoniŋ sokombaa. Kawaajoŋ oŋo mono nembanene newu. Oŋoonoŋga moŋnoŋ moŋ selia mende tiwilaawaa. Waŋ jugia melaa moŋ ii mende totooŋ soowaa.” 35 Kaeŋ jeŋ Poolnoŋ bered meŋ korebore yoŋoo jaasewaŋgianoŋ Anutuwaa daŋgiseŋ jeŋ motoŋ kanaiŋ nero. 36 Kaeŋ nero iima kuuya yoŋonoŋ awasaŋgia kamaaro kaaŋagadeeŋ nene meŋ negi. 37 Nono waŋgo uutanoŋ mindiriŋ jaŋgo 276 kawaa so laligoniŋ. 38 Yoŋonoŋ korebore nene neŋ neŋ timbiriŋgogi. Kaeŋ ama waŋgonoŋ afaaŋgowaatiwaajoŋ wiit dumuŋ kota taruyawo meŋ giligi kowenoŋ kemero. Kiaŋ.
42 Kaeŋ kolooro jegi, “Kapuare eja yoŋoonoŋga moŋnoŋ apu qeŋ kotoŋ oloŋ koma kembabo.” Kaeŋ jegi manjaqeqe eja yoŋonoŋ kapuare eja nono kuuya nunuwombaajoŋ mogi. 43 Kaeŋ mogito, kawali galenananoŋ Poolwaa laaligoya somoŋgomambaajoŋ moma manjaqeqe ejaurutanoŋ kaeŋ ambubotiwaajoŋ aŋgoŋ koma oŋono. Aŋgoŋ koma oŋoma kokaeŋ jeŋ kotoŋ nonono, “Daeŋ oŋonoŋ kowe aotiŋ kekembaa kania mojuti, oŋo mono wala luguŋ kemeŋ kowe aotiŋ kema goraayanoŋ ubu. 44 Yoŋonoŋ wala keŋgi tosianoŋ gemagianoŋ palaŋ tapia qelanjiŋ mewu me waŋgowaa kitia kania kania mokolooŋ iikawaa qaganoŋ eŋ kowe aotiŋ kembu.” Kaeŋ jeŋ kotoŋ nonono tani kaeŋ ama kuuyanoŋ laaligonana somoŋgoŋ kowe goraayanoŋ keudaboroniŋ. Kiaŋ.
<- Aposol 26Aposol 28 ->