3 El obekpa, seklero tebaogti, kamag taogne, “Na kamag tanonge imniikti, 'Sik, kamag tao,' sembaukang,” aro kekneba maikno sin haingag ulamog. Ulamogti, “Allahri Eldamne yubu ka'erop nimi wali uro saelbahilulne,” sembe ambarelamsiogti, “Naipsabori imnukang,” aro lag tangom tognop tangom alamogha inipna teng nhon epto naualbare taog. 4-5 Ik nhon sum Yesusti wepsiogti, pogsiogneap kwaneng nhon telamekti ambarelamsiogti, iriklamsiogti, “Yohanesti samenag nimi maghag pelengelamsiogne mag moag pelengkipsiog aghana, olog wapmunba, Allahri Eldamne Yame Walinge a'unag pelengkipsilul.[c] Ane sembe, as Yerusalem anea lamba pheng kom. Na Naniri, 'Nandamne Yame tatsinun,' aro salag lebogne Nari ambatsinonge neneko nang-nang aro wamlulom,” aro ambatsiog.[d]
7 Wene aro haibaekpa Yesusti, “Allahri Israel nen samoro paliag nembahilulne etsum anena a'unna eltanep kom. Nani Allah el mo el wamlari saelbamlari, karebalul aghana, 8 Allah Eldamne Yame Walinge a'unag kulukul aleri, mikip nembahileba, Na wamnori ulamnoba imneomneap, Nanag uro yabilneap, amik uro yabilulneap sembe as Yerusalem, mog so'o Yudea, mog so'o Samaria, as tala-tala im tiptobag so'o tiptobag wamangneag pimundi, ambarelamsululom,” seog.[e]
9 Wene aro ambarelamsiog abeneko imag agha Allahri Yesus kiliro tolamogpa, toari niknilamogpa, Eldi wepto pogsiognangdi tiwalengkamek.[f]
10-11 El imag yangkalamogpa, Ilipsabori tiwalengkamekti, hain ebom alamekag agha nimi phende ag solomne enektopne sin peramag sekamdekne abenekori sin yubu ambarelamsirekti, “A'un mog so'o Galilea nimi. A'un sa'a sembe imag tiwalengkamlom? Yesus neneko a'un laplobiagha Allahri imag agha kiliro tolamlaba, tiwalengkamlomne nene saog uro amik kulukul alulne babe yangkalamlaba tiwalengkalomne saog uro kulukul alul,” aro ambatsirek.
18 Yudas neneko malia uaogne sembe kamna tarekpa, kamna anekoag agha so'o tobogti, so'o enekoag tinilamogti, mon serero tisirik langtukto tebaog.[i] 19 Undo obogne neneko Yerusalem nimi niri el taekti, obog so'o eneko “Nimi eneng so'o,” alamekti, sindi yubuag si “Hakal Dama,” aro engkaek.
20 Petrusti lelamogti, “Allahri 'Undo uro yabilul,' sembaogne ane sembe nunisang Daud pere agha Allah yubu sepna wamlangena:
23 Wene seogpa, nimi wamekne tanekori, “Nimi phende wepsukap,” aro Yusubap Matiasap towalengkaek. Yusup poneko si wilindi wamog. Si nhon Barsabas alamek, si nhon Yustus alamek. 24-25 “Sin phende abeneko wepsukap,” aro Allahag mololamekti, “Nai, Andi ni nimi wanaag kembamsilam. Samenag Yudas, 'Nari yubu ambarelamsululam,' aro webomdi, poghomne neneko eldamne sae pere agha apto aori, laplobi agha malia uaonge sunsunum urobag wamla. Naro, Andi, 'Nimi phende abene, Andi yubu pibomne wamsori, ambarelamsiso saog uro lunuro pukamlulne nene,' aro webatsi,” aro molbaek.
26 Wene aro Allahag molbaekti, “Kekneba ibukap,” aro kirik toboglamekpa, Matiasag po'obaogpa, Yesusti wepto pogsiogne ko'olombareog wamek aghana Matias aonge taog.
POGSIOGNANG 2 ->- a Lukas 1:1-4
- b Lukas 24:46-49
- c Matius 3:11; Markus 1:8; Lukas 3:16; Yohanes 1:33
- d Lukas 24:49
- e Matius 28:19; Markus 16:15; Lukas 24:46-48
- f Markus 16:19; Lukas 24:50-51
- g Yunani yubuag toropnena, “Sabat sum paiag ina panna,” mome torobana, samenag Allahri Yahudi nimiag, “Sabat sum awe tolamlulom kom,” aro pibogne sunsunum uro sembiagha, “Kilometer nhon ina hae pina mamnep,” seek. Sum eneko pin aneko nen pinep, nen yanep kom.
- h Matius 10:2-4; Markus 3:16-19; Lukas 6:14-16
- i Matius 27:3-8
- j Sepna 69:25; 109:8
- k Matius 3:16; Markus 1:9; 16:19; Lukas 3:21; 24:51