1 Mbutuu ara pe Jesús oo co rupi jemimboe reta ndive. Jesús jemimboe reta iyembaɨ jare umbɨpɨ uipoo trigo jare jou. 2 Ẽrei fariseo reta uecha yave, jei Jesús pe:
—Mase, nderemimboe reta uyapo ñugüɨnoi aguɨyeta tẽi uyapo mbutuu ara pe vae.
3 Jayave Jesús jei chupe reta:
—¿Pemɨngueta'ã pa David uyapocue vae regua, jae jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta iyembaɨ yave? 4 David uique Tumpa jo pe jare jou mbɨyape Tumpa jo pe uñeñono tee vae reta. Agüɨyeta tẽi co David jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta jou jocua mbɨyape. Jaeño sacerdote reta ipuere jou —jei—. 5 Jare ¿pemɨngueta'ã etei pa mboroyocui pe quirãi mbutuu ara pe sacerdote Tumpa jo pe ñugüɨnoi vae reta uyapo agüɨyeta tẽi quía uyapo mbutuu ara pe vae? Ẽrei Tumpa umbɨjeco'ã reta —jei—. 6 Ẽrei che jae peve, che cua pe aĩ vae ayembutuichaca ete Tumpa jo güi —jei—. 7 Ẽrei picuaa'ã mbae uipota jei cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae: ‘Aipota pepuruparareco vaerã’ —jei Tumpa—, ‘aipota'ã maemɨmba uyeyucacue reta pemee cheve vaerãño.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. Echa'ã picuaa yave mona, ndarau tẽi pembɨjeco mbaetɨ teco güɨnoi vae reta —jei—. 8 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae chepuere jae mbae icavi uyeyapo vaerã mbutuu ara pe —jei.
Cuimbae ipo jovaicho tɨpa vae
(Mr 3.1-6; Lc 6.6-11)
9 Jare Jesús oo joco güi uique judío reta itupao pe. 10 Jare joco pe oĩ penti cuimbae ipo jovaicho tɨpa vae. Jare joco pe ñugüɨnoi vae reta upɨrandu Jesús pe:
—¿Icavi pa yambɨgüera vaerã quía mbutuu ara pe? ¿Mbae pa jei mboroyocui cua re? —jei reta.
Echa'ã jae reta uipota tẽi umbɨjeco Jesús.
11 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Penti cuimbae güɨnoi yave penti ovecha, jare ovecha oa yave ɨvɨcua pe mbutuu ara pe, cuimbae uipɨsɨ voita güɨnoẽ ɨvɨcua güi. 12 Ẽrei penti cuimbae jepɨ ete penti ovecha güi. Jáeramo jupi co yayapo vaerã icavi vae mbutuu ara pe —jei.
13 Jayave jei cuimbae pe:
—Eupi ndepo.
Jayave cuimbae ipo uupi, jare ucuera voi. Oyovaque ma ipo jovaicho ipo icavi vae ndive. 14 Jayave fariseo reta oẽ judío reta itupao güi, jare uyemboemboe quirãi ra uyucacata Jesús.
Cherembiocui aiparavo vae
15 Ẽrei Jesús cua uicuaa yave, oo joco güi. Jare jeta vae reta yugüɨraa jaɨcue, jare Jesús umbɨgüera opaete imbaerasɨ vae reta. 16 Jare Jesús oyocui reta agüɨye vaerã umɨmbeu quía co jae vae. 17 Cua uyapo, uyeyapo vaerã Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Isaías jei vae. Echa'ã jae jei cuarãi:
18 “Mase, jae co cherembiocui aiparavo vae” —jei Tumpa—.
“Aau ete. Ayerovia tuicha jese.
Ameeta chupe cheEspíritu, jare jae uãata judío mbae vae reta.
21 Jare jae jee re judío mbae vae reta güɨroviata.”
Jucuarãi jei.
Jei reta icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ
(Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10)
22 Jayave amocue vae güeru Jesús oĩ vae pe penti cuimbae aña oya jese vae. Cuimbae jesa mbae vae jare iupa vi. Jare Jesús umbɨgüera. Cuimbae umae ma jare uyemɨngueta ma. 23 Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨacañɨ jare jei:
43 Penti aña usɨrɨ ma yave oya jese vae güi, uguata ñana rupi ueca quiape ico vaerã. Ẽrei ipuere'ã yave uvãe quiape ico vaerã, 44 jei iyupe: Taa ye jocua chero ayu chugüi vae pe —jei, jei—. Echa'ã yandepuere yamɨjaanga penti o jocua cuimbae aña usɨrɨ ma chugüi vae re. Aña ou ye uvãe yave jocua o pe, uecha ipo'ã. O iya utupei ma jare uyapɨcatu —jei—. 45 Jayave oo ye aña güeru siete aña icavi mbae ete chugüi vae reta jocua o pe. Jayave ocho reve uique o pe, joco pe yugüɨreco vaerã. Tenonde yave, penti aña oya jese yave, jocua cuimbae uiporara. Ẽrei taɨcue rupi ocho aña reta oya jese. Jáeramo tanta uiporara. Jae ramiño vi uyeyapota añave yugüɨreco vae icavi mbae vae uyapo vae reta pe —jei.
Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta
(Mr 3.31-35; Lc 8.19-21)
46 Jare Jesús uyemɨngueta rambueve joco pe ñugüɨnoi vae reta pe, Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta yugüeru uvãe jae oĩ vae pe, jare oca pe ñugüɨnoi. Jae reta uipota uyemɨngueta Jesús ndive. 47 Jayave penti joco pe oĩ vae jei Jesús pe:
—¡Aipo! Ndesɨ jare nderɨvɨ reta oca pe ñugüɨnoi. Uipota uyemɨngueta nde ndive —jei.
48 Ẽrei Jesús jei chupe:
—¿Quía nunga pa co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta?
49 Jayave uupi ipo jemimboe reta cotɨ, jare jei:
—Cua nunga reta co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta. 50 Echa'ã opaete cheRu ara pe oĩ vae jei vae uyapo vae reta co jae cherɨvɨ jare cherindɨ jare chesɨ —jei.
<- SAN MATEO 11SAN MATEO 13 ->