3 Bio crĩchad̶adua ẽberã cadjiruarãba Jesu biẽ́ osid̶ad̶e sãwã droasida. Mãwã bãrãra sẽnaẽ́a idjab̶a bãrãba ĩjã panʌra igarad̶ida crĩchad̶aẽ́a. 4 Bãrãra cadjirua ume djõ panʌa. Baribʌrʌ wad̶ibid̶a bãrãra bead̶aẽ́ panʌa Jesu beaped̶ad̶a quĩrãca.[a] 5 Biara ĩjãnamãrẽã Ãcõrẽ Bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌra ¿bãrãba quĩrãdoasid̶aca? Idji warrarãa nãwã jarasia:
14 Jũmarã ume necai b̶ead̶adua. Idjab̶a Ãcõrẽ itea bia b̶ead̶adua. Ãcõrẽ itea bia b̶eaẽ́ba idjira poya ununaẽ́a. 15 Quĩrãcuita b̶ead̶adua Ãcõrẽba idji biad̶eba careba b̶ʌra ni ab̶aʌba igararãnamãrẽã. Idjab̶a quĩrãcuita b̶ead̶adua bãrã tãẽna ni ab̶aʌda ne carra asea quĩrãca b̶earãnamãrẽã. Maʌ̃ba djabarãa biẽ́ crĩchabiped̶a ãrĩbaria. 16 Quĩrãcuita b̶ead̶adua bãrã tãẽna ni ab̶aʌda aud̶ua nĩbarãnamãrẽã ni Esaú quĩrãca Ãcõrẽnebemada crĩchad̶aẽ́ b̶earãnamãrẽã. Esaúra warra iwina bẽrã dji zezaba erob̶ʌd̶ebemada waib̶ʌara edaida b̶asia. Mãwãmĩna idji djababa b̶arima ab̶a ne cobid̶abari idjia edaida b̶ad̶ara jũma idji djabaa diasia.[d] 17 Bãrãba cawa panʌa mãwãnacarea Esaúba quĩrĩã b̶asida dji zezaba idjira bia jaraida Ãcõrẽba carebamãrẽã. Mãwãmĩna dji zezaba idjira igarasia. Esaúra jĩãnamĩna idjia naãrã od̶ara poya bia b̶ʌẽ́ basía.[e]
18 Bãrã Ãcõrẽmaa zeped̶ad̶ara israelerã zeped̶ad̶a quĩrãca b̶ʌẽ́a. Israelerãra Sinai eyad̶aa wãsid̶aa. Maʌ̃ eyara ãdji dauba unusid̶aa.[f] Maʌ̃ne eyara uruga nũmasia, ewarira pãĩsosoa nũmesia, idjab̶a nãũrãda minijĩchia pua nũmesia. 19 Ãdjirãba cachiru jĩguara, Ãcõrẽba jĩgua bed̶eabʌrʌ sid̶a ũrĩsid̶aa. Maʌ̃ ũrĩsid̶ad̶e ne wayaaba bed̶ea djuburiasid̶aa Ãcõrẽra waa bed̶earãmãrẽã. 20 Bio ne wayasid̶aa Ãcõrẽba nãwã jarad̶a bẽrã: “Baridua ẽberãda, animarã sid̶a naʌ̃ eya caita zeibʌrʌ, mõgaraba tab̶ari bead̶ida panʌa wa chaba drʌ bead̶ida panʌa.”[g] 21 Israelerãba unu panʌra bio minijĩchia b̶ʌ bẽrã Moiseba nãwã jarasia: “Mʌ̃ra ne wayaaba ure nũmʌa.”[h]
22 Baribʌrʌ bãrãra Ãcõrẽmaa zesid̶ad̶e bajãnebema Sioʌ̃ eyad̶aa, bajãnebema Jerusaleʌ̃naa zesid̶aa. Maʌ̃ purura Ãcõrẽ zocai b̶ʌd̶ea. Mama bajãnebema nezocarãda mil zocãrã ãbaa b̶ʌsrid̶a dji jʌre duanʌa. 23 Bãrãra Ãcõrẽ warrarã dji jʌre duanʌmaa zesid̶aa. Ãcõrẽmaarã jũmarãda warra iwinaa. Bajãnebema bẽrã ãdji trʌ̃ra mama b̶ʌ́ b̶ʌa. Bãrãra jũmarã Cawa Obari Ãcõrẽmaa zesid̶aa. Ẽberãrã jipa b̶ea Ãcõrẽba bia b̶ʌd̶amaa zesid̶aa. 24 Bãrãra Jesumaa zesid̶aa. Idjid̶eba Ãcõrẽra ẽberãrã ume bed̶ea djiwid̶ida b̶ʌsia. Bãrãra idji oa jĩãpod̶amaa zesid̶aa. Jesu oa erozoad̶aba cawabi b̶ʌra Abel oa erozoad̶aba cawabi b̶ʌ cãyãbara biara b̶ʌa. Jesu oa erozoad̶aba cawabi b̶ʌa Ãcõrẽba cadjiruara sʌgʌbarida. Baribʌrʌ Abel oa erozoad̶aba cawabi b̶ʌa Ãcõrẽba cadjiruara cawa obarida.[i]
25 Maʌ̃ carea quĩrãcuita b̶ead̶adua Ãcõrẽba jara b̶ʌra igarad̶a amaaba. Idjia Sinai eyad̶e jarad̶a igaraped̶ad̶ara cawa osid̶e ẽdrʌd̶aẽ́ basía. Maʌ̃ bẽrã idjia bajãneba dadjirã sod̶e jara b̶ʌda igarad̶ibʌrʌ ¿ẽdrʌd̶ica? Ẽdrʌd̶aẽ́a. 26 Sinai eyad̶e Ãcõrẽ bed̶easid̶e de uremiada wãsia. Baribʌrʌ naʌ̃ ewarid̶e idjia nãwã jara b̶ʌa:
- a Bãrãra bead̶aẽ́ panʌa Jesu beaped̶ad̶a quĩrãca. Griego bed̶ead̶e nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Wad̶ibid̶a bãrã oara erozoaẽ́ b̶ʌa.”
- b Proverbio 3:11-12.
- c Griego bed̶ead̶e nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “O jipa b̶ʌd̶e nĩbad̶adua dji jĩrũ biẽ́ b̶eara ãĩ tʌgarãnamãrẽã ãtebʌrʌ ãdji jĩrũra biad̶amãrẽã.”
- d Genesi 25:27-34.
- e Genesi 27:1-41.
- f Eyara ãdji dauba unusid̶aa. Griego bed̶ead̶e nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Eya dadjia poya tãida b̶ʌmaa zesid̶aa.”
- g Exodo 19:12-13. Wa chaba drʌ bead̶ida panʌa. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e maʌ̃ra neẽ́a.
- h Deuteronomio 9:19.
- i Genesi 4:10-11.
- j Hageo 2:6.
- k Griego bed̶ead̶e nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Ne jũma idjia ocuad̶a ureida b̶ʌra ureped̶a jõbiya. Maʌ̃ne ab̶abe ne jũma urecada b̶eya.”