1 Ena no yokamai mora kanupunga Mose ka di guwo dungua i bei moiro tai ta ta kamundi tei dungua tarom i kawom dungua opom di norekeme. Tamanume. Mose ka di guwo dungua i bei moiro Kirisito okome uro bei nokapu de norowangua mapunom i opom di norome. Ena fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai furo Mose ka di guwo dungua dourom boiro “No yokamai bianom bepunga inokore ei topune,” diro noniki kakom kakom non sipsip ta siro akiyom iro fu fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua dungui ikai tei furo Yai Gumam towainga ari yai opai Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai kawom akire di erekeme. Yokamai ama bianom beire yo tere moikeime.[a] 2 Te ari Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai “Yai Gumam uro no bianom faingua ama mora kore de norome,” kawom di firainga iran yokama ama epe di firaime: “Epena no bianom bepunga gai goikepune,” epe di firainga ena te yokamai non sipsip ta siro akiyom iro Yai Gumam tokoi fi mun ei tekenaimba 3 yokamai furo noniki kakom kakom non sipsip akiyom iro Yai Gumam teinga yokamai mora finga nenen ari bianom beinga yokamai moimie. 4 Ena yokamai non burumakau akiyom bo te non meme akiyom ire Yai Gumam towaingoro yaromi bianom faingua kawom kore de erekename.[b]
5 Ena yokamai non sipsip akiyom iro Yai Gumam teingoro bianom faingua goukengua iran Kirisito ako mangi ungua kakom tei yaromi ka epe nem di tome:
11 Ena aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ari yokamai fure fi mun ei teinga kokonan beiro kakom kakom non sipsip sire akiyom ire Yai Gumam teimba ari bianom faingua i Yai Gumam kore de erekeme.[e] 12 Kore de erekemba nonon fi mun ei tongua yai orinom Kirisito “Yai Gumam ari bianom faingua kore dowame,” diro nenen gam dinom eken towane wom goiro akiyom iro Yai Gumam fi mun ei tere ena fure yaromi okom womdi tei ame dere moime.[f] 13 Ena Kirisito epe tei moingua Yai Gumam bei moiro yaromi kiama yokamai ei goiro endiro u kauwomdi oropo tei ei towangua kiapam bei moime. [g] 14 Ena iran eken towane wom Kirisito nenen gam dinom Yai Gumam fi mun ei tongua ena yaromi nonon yokamai bianom bepunga muruwo kore de norongoro ena no yokamai kakom kakom yo tere morapune.
15 Ena Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro “Nonon yokamai ‘Mapunom i kawom dume,’ di firaime,” diro ka mapunom i di mari de noroma fiyo! Yaromi koma epe dume:
26 Ena no yokamai koma Yesu gunom kam mora kawom fi ki si tero te bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga ena Kirisito “Na bei moiro yokamai akire di erowaikoro Yai Gumam bianom faingua kore duwame,” diro tokoi goi norekename.[o] 27 Tamanume. No yokamai bei moiro bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga iran i Yai Gumam furo ari yai opai Yai Gumam kiam bei teinga yokamai ewi e dongui tei dero ganom kipi ori wom erowanguamere epe Yai Gumam bei moiro no yokamai ganom kipi ori wom norowame.[p] 28 Ena nonon yokamai mora kanupunga yai ta Mose ka di guwo dungua si ma dowangua ena yai surai bo yai suraiye kanere di mari dowaingoro ena yokama yaromi kam fi tekenaime. Tamanume. Yokamai bei moiro yaromi si goimie.[q] 29 Yokamai si goimba iran i yokamai bei moiro yai ta di erowaika mapunom benangua tora bei towaime? Yaromi Yai Gumam wam i mouwom wako towangua te Kirisito “Na uro yaromi akire di towaikoro yo tere morame,” diro ka gowa si eiro uro akiyom fera di de tomba yaromi “Ne akinum fera di narenga i faikeme,” duwangua te Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de towamba yaromi bei moiro Murom Sumuna kam ka suwangua iran i Yai Gumam uro yaromi gam kipi ori wom karangua towangua i faname.[r] 30 Tora bengoro i faname? Yai Gumam ka dungua nonon mora kanupunie. Yaromi “Na bei moiro tai niki dongua mokom bairo nanan meina niki dongua ari erowaiye,” epe dume. Te yaromi ka ta ama dume. “Na Ari Wanopanom moika nanan ganama yokamai ipu siro ka kori di erowaiye,” epe ama dume.[s] 31 Ena iran Yai Gumam kakom kakom moingua yaromi uro no yokamai ka kori di norero meina mokom bai norowangua iran no yokamai kuri ori wom fire ganom nouro duwapune.
32 Ena komari ne yokamai Yai Gumam bau boinguai ingai kakom i inokore ei fiyo! Ena kakom tei yokamai uro ganom kipi kainguai ne yokamai ereingoro ne yokamai erowai tere moimie. 33 Te kakom ta kakom tei yokamai uro ne yokamai endire ari yai opai muruwo mapunomdi tei arire erere ne yokamai kanom ka sire bei niki de ereime. Te kakom ta kakom ne yokamai fure ari yokamai ganom kipi fi moinga yokamai gere si dauiro ganom kipi ama fi moimie.[t] 34 Ena ne yokamai tainom nokapu wom kawom yo duwangua te tarom i kakom kakom di derewo duwangua mora kaninga ena ne yokamai furo ari yai opai kan iki fainga yokamai kanom fi ereingoro te kakom ta kakom tei ari yokamai bei moiro ne yokamai guwai gainom kunei neingoro ne yokamai mun fi erere kan de ereime.[u] 35 Ena ne yokamai erowai tere fi ki singa ma dekeiyo! Ma dekenainga ena Yai Gumam meina ori wom mokom bai erowame. 36 Ne yokamai arire erowai tere Yai Gumam giramdi dourom borainga ne yokamai Yai Gumam komari “Na tai epe erowaiye,” diro ka di koi engua tarom i muruwo inaimie.[v] 37 Ena na ka epena dikamere epe kam mapunom dume:
- a Kor 2:17; Ip 8:5
- b Ip 9:13
- c Sam 40:6-8
- d Ip 9:12, 28
- e Eks 29:38
- f Ip 1:3
- g Sam 110:1; Ip 1:13
- h Yer 31:33; Ip 8:10
- i Yer 31:34; Ip 8:12
- j Ip 4:16
- k Mt 27:51-52; Ip 9:8
- l Lew 8:30; Esi 36:25; Ef 5:26; 1 Yo 1:7
- m Ip 4:14
- n Ip 3:13
- o Ip 6:4-8
- p Ais 26:11
- q Diu 17:6; 19:15
- r Mt 26:27-28; Ip 13:20
- s Diu 32:35-36; Sam 135:14; Ro 12:19
- t 1 Ko 4:9
- u Mt 6:20; 19:21, 29
- v Lk 21:19; Ip 6:12
- w Hap 2:3-4; Rew 22:20
- x Ro 1:17; Gar 3:11