6 Y re Jesús xba chiquij re rejeta'k tak achi'a' re je'takom-pa roma re capitán. Y tak re Jesús y re je'tzakatal chij ye'bapon-yan charachoch re capitán, re capitán xe'rutak-pa jun ca'e-oxe' ru-amigos, chuc'ulic re Jesús. Y re achi'a' re' xbequibij cha re Jesús: Ajaf, re ache re yojtakayom-pa cha'c'ulic rubim-pa re tzij re' chaka: Ajaf, man c'a taban molestar-avi' nutzij yen, yen xa yin jun aj-mac y mare' man ruc'amon-ta che rat yatoc-apo c'a chupan re vachoch. 7 Roma ja quire' nina' yen, mare' can man ruc'amon-ta che can ja yen mismo re xinapon-ta aviq'uin.[c] Rat xaxe c'a tabij[d] che nic'achoj re ache nisamaj viq'uin, y xtic'achoj. 8 Y can ntaman-va che quire' xtibanataj, roma ancha'l nbanon yen can c'o jun re nibano mandar pa nue'. Y chuka' jec'o soldados je'yi'on pa nuk'a' chin nimban mandar pa quive'. Tak nimban mandar pa rue' jun soldado re c'o pa nuk'a' che tiba, can nibo-va, y tak nimban chic mandar pa rue' jun chique re soldado re jec'o pa nuk'a' che tipa, can nipo-va. Y tak nimban mandar pa rue' re nu-mozo che tubana' jun cosa, can nuban-va. Ja nojel tzij re' re rubim-pa re capitán chaka, xe'cha' re achi'a' re' cha re Jesús.
9 Y re Jesús can anchique-la xuna'[e] tak xuc'axaj re rutakon-a rubixic re capitán chiquij re achi'a'. Y re Jesús can jare' xe'rutzu' re vinak re je'binak chij, y xubij[f] chique: Can katzij nimbij chiva, che re ache re takayom-pa rubixic re tzij re', can rubanon confiar-ri' viq'uin. Y man jun nuvinak israelita nvilon re can rubanon-ta confiar-ri' viq'uin,[g] ancha'l re jun ache re'.
10 Y tak xe'tzolaj re achi'a' re je'takom-pa roma re capitán, xquitz'at che re ru-mozo niyavaj, otz chic.
14 Y re Jesús xutz'am-apo re ru-cáxa re quiminak, y re je'c'ayon-a richin re quiminak xe'pa'e-ka chire'. Y re Jesús xubij cha re ala' quiminak: Chava rat nimbij-va, cayacataj.
15 Y tak re Jesús xubij quire', re quiminak xyacataj,[i] y xutz'am tzij. Y re Jesús xujach-a re ala' cha re rute'.
16 Tak re vinak xquitz'at re xbanataj, camas xquixibij-qui'. Y xquiya' chuka' ruk'ij re Dios, y niquibila': Vocame xbec'ulum-pa jun namalaj ache chakacojol, rusamajel re Dios re nibex profeta cha.[j] Vocame re Dios xutak-pa jun re nicola kachin yoj re yoj israelitas re rutenemit, xe'cha' re vinak.
17 Y re xuban re Jesús chupan re k'ij re', xnabex[k] chire' pa Judea, y xnabex chuka' pa tak tenemit re jec'o chunakaj re Judea.
21 Y tak re achi'a' jec'o chire' riq'uin re Jesús, chupan re mismo rato re' xe'ruc'achojsaj je q'uiy re relic yabil ndoc chique, y jec'o re c'o itzel tak yabil chiquij re c'ayef che ye'k'omax. Xe'rulisaj chuka' itzel tak espíritu, y xuban chuka' chique re moyi' che xe'tzu'un. 22 Y c'are' re Jesús xubij chique re je ca'e' achi'a' je'takon-a roma re Juan: Vocame quixtzolaj riq'uin re takayom-pa ivichin, y titzijoj cha re xitz'at y xic'axaj can vova'. Titzijoj cha andex rubanic tak re moyi' ye'tiquir ye'tzu'un-a, andex rubanic tak re vinak je cojos choj ye'biyin-a, y andex rubanic tak ye'c'achoj-a re c'o yabil rubini'an lepra chiquij. Titzijoj chuka' cha andex rubanic tak ye'c'achoj-a re je tocon, re je quiminak chic ye'c'astaj-a, y re vinak re meba' cánma chach re Dios, nimbij re utzulaj ch'abal chin re Dios chique[n] re nibex evangelio cha. 23 Y tibij chuka' cha, che otz-rubanoj re jun vinak ancha'l reja', re rubanon confiar-ri' viq'uin y man jun bey yinrumalij-ta can, xe'cho'x-a.
24 Y tak re je ca'e' achi'a' re je'rutakom-pa re Juan xe'tzolaj, re Jesús xutz'am can tzij chij re Juan chiquivach re vinak re jec'o chire'. Y ja quire' re nubila': ¿Andex re' re xbe'itz'eta' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex man xitz'at-ta jun ache chire', re ancha'l aj re niba quila niba quila pa ruk'a' re cak'ik'.[o] 25 ¿Andex re xbe'itz'eta' chire'? Yex chuka' man xitz'at-ta chire' jun ache re jabal ruvekon-ri'. Re achi'a' re jabal quivekon-qui', rion pa tak cachoch re reyes ye'c'ue-va. 26 ¿Pero andex re xbe'itz'eta' chire' chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex xbe'itz'eta' jun ache rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Re ache re xitz'at chire' can ja-va re' re rusamaj. Pero can c'o-va más ruk'ij que chach xabanchique profeta. 27 Y chij c'a re Juan nich'o-va re Dios chupan re ruch'abal re tz'iban can, y nubij:
29 Y chire' jec'o-apo je q'uiy vinak[q] y chuka' jec'o-apo re molay tak impuestos[r] re je'banon bautizar roma re Juan. Y tak reje' xquic'axaj re xubij re Jesús, xquiya' ruk'ij re Dios, y xquibij: Re xuban re Dios can choj-va. 30 Y jac'a re achi'a' fariseos y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas man xquijo-ta xquic'ul re runojin re Dios che nuban quiq'uin.[s] Reje' man xquijo-ta che xe'ban bautizar roma re Juan. 31 Y re Ajaf xubij: Che re vinak chin re tiempo re', can xque'njonomaj[t] quiq'uin re ac'ola'. 32 Re vinak re' can je junan quiq'uin re ac'ola' re ye'tz'an pa tak q'uiybal. Y jun pa quichi' niquibila' chiquivach: Xkak'ojmaj xul chivach, pero man xixajo-ta. Xkabixaj bix re can nuyac abis, pero man xixok'-ta, quire' niquibila' re ac'ola' tak ye'tz'an. Y ja quire' quibanon re vinak chin re tiempo re', man jun re nika chiquivach. 33 Roma tak xpa re Juan Bautista, reja' man nutaj-ta[u] xcana-vay y man nukum-ta chuka' ruyi'al-uva. Y yex nibij che reja' c'o itzel espíritu riq'uin. 34 Y tak xineka yen re xinalax chi'icojol, nintaj xcana-vay y ninkum chuka' ruyi'al-uva. Y yex nibij chua che xaxe va'in ninjo' nimban y chuka' nibij che yen xa yin jun k'abarel, y chuka' nibij che xa yin quichibil re molay tak impuestos y re vinak re nibex aj-maqui' chique. 35 Pero re runa'oj re Dios[v] can nik'alajin pa quic'aslen re vinak re ye'niman richin, xcha' re Jesús.
41 Y re Jesús xubij cha: Jec'o c'a je ca'e' achi'a' c'o quic'as riq'uin jun ache re niyi'o mero pa kajic. Jun chique re achi'a' re', vo'o' ciento denarios ruc'as, y re jun chic, nic'aj ciento denarios ruc'as.[bb] 42 Pero como re achi'a' re' man ye'tiquir-ta niquitoj re quic'as, re ache re ya'yon mero pa kajic chique, xubij che man chic tiquitoj, xa tiq'uis quire',[cc] xcha' chique. Y re Jesús xubij chuka' cha re Simón re fariseo: Vocame tabij chua, ¿anchique chique re je ca'e' achi'a' re' re más nijovan chin re ache re niyi'o mero pa kajic?
43 Re Simón xubij: Yen nimbij che ja re más q'uiy ruc'as.
44 Y re Jesús nutzu' rach re ixok tak xutz'am rubixic quire' cha re Simón re fariseo: Tatz'eta' re ixok re'. Tak yen xinoc-pa vova' pan avachoch, man xaya-ta nuya'[dd] ch'ajbal-vakan. Jac'a re ixok re' xe'ruch'aj vakan cha re ruyi'al-rach, y xe'ruchakejsaj riq'uin re rusumal tak rue'. 45 Chuka' tak xinoc-pa, man xinatz'ubaj-ta.[ee] Jac'a re ixok re', desde que xinoc-pa ntajin chutz'ubaxic re vakan. 46 Rat chuka' man xak'aj-ta aceite[ff] pa nue' tak xinoc-pa. Jac'a re ixok re', jun jubulaj ak'om xuya' chij re vakan. 47 Mare' nimbij chava rat Simón, che re ixok re' camas nrajo' re xcuyu re rumac. Roma re jenipa' mac re je'rubanalon xe'cuyutaj-yan. Jac'a re man q'uiy-ta rumac re xe'cuy, xa man can-ta nrajo' re xcuyu re rumac.[gg]
48 Y re Jesús xubij cha re ixok: Re amac xe'cuyutaj.[hh]
49 Y re vinak re je'banon invitar roma re Simón re jec'o-apo riq'uin re Jesús chach mesa, niquibila' c'a chiquivach: ¿Anchique como che ache[ii] re'? Roma hasta re mac ye'rucuy, ye'cha'.
50 Y re Jesús xubij cha re ixok: Xacolotaj,[jj] roma xaban confiar-avi' viq'uin. Vocame, catzolaj y ca'texulan.
<- SAN LUCAS 6SAN LUCAS 8 ->- a Mt 27.54.
- b Mt 8.5.
- c Ex 15.16; Dt 32.39; 1 S 2.6.
- d Sal 33.9; 107.20; Mr 1.27; Lc 4.36; 5.13.
- e Mt 9.33.
- f Sal 147.19; Ro 9.4.
- g Ro 3.1, 2.
- h Lm 3.32; Jn 11.33, 35; He 2.17; 4.15.
- i Lc 8.54; Jn 11.43; Hch 9.40; Ro 4.17.
- j Lc 24.19; Jn 4.19; 6.14; 9.17.
- k Lc 1.68; 19.44.
- l Mt 11.2.
- m Ez 21.27; 34.23, 29; Dn 9.24-26; Mi 5.2; Hag 2.7; Zac 9.9; Mal 3.1-3.
- n Is 29.18; 35.5; 42.6; 61.1; Sof 3.12; Mt 11.5; Lc 4.18; Hch 26.18; Stg 2.5.
- o Mt 11.7.
- p Is 40.3; Mal 3.1; 4.5; Lc 1.16, 17, 76.
- q Mt 3.5.
- r Lc 3.12.
- s Hch 20.27.
- t Lm 2.13; Mt 11.16; Mr 4.30.
- u Mt 3.4; Mr 1.6; Lc 1.15.
- v Os 14.9; Mt 11.19; 1 Co 1.23, 24.
- w Mt 26.6; Mr 14.3; Jn 11.2.
- x Jn 9.24.
- y Lc 8.2.
- z Zac 12.10; Ro 5.20; 1 Ti 1.15, 16.
- aa Lc 15.2.
- bb Mt 18.28.
- cc Is 1.18; 43.25; 44.22.
- dd Gn 18.4; 1 Ti 5.10.
- ee 1 Co 16.20; 2 Co 13.12.
- ff Sal 23.5; Ec 9.8; 1 Jn 2.20, 27.
- gg 1 Ti 1.14.
- hh Mt 9.2; Mr 2.5; Lc 5.20; Hch 13.38, 39; Ro 4.6-8; Col 1.12-14.
- ii Is 53.3.
- jj Mt 9.22.