Link to home pageLanguagesLink to all Bible versions on this site
21
Re ru-ofrenda re malca'n-ixok cha re Dios
1 Re Jesús xe'rutz'at re vinak biyoma' niquiyala' can mero chire' anche' c'o-va re ruc'ojlebal ofrenda chupan re rachoch re Dios.[a] 2 Y re Jesús xutz'at che quire' chuka' nuban jun malca'n-ixok re can k'alaj che meba-oc, y xaxe ca'e' ch'utak mero re camas ba-oc[b] rajkalen re xuya' can. 3 Y tak re Jesús xutz'at re jun malca'n-ixok re', xuc'ut chiquivach re ru-discípulos, y xubij chique: Can katzij nimbij chiva che yen xintz'at che xa ja la ixok la' re xyi'o can más q'uiy mero[c] que chiquivach conojel. 4 Roma reja' can xe-va re c'o riq'uin, jare' xuya' can anche' c'o-va re c'ojlebal chin ru-ofrenda re Dios. Jac'a re biyoma', ja re nuban sobra quiq'uin, jare' niquiyala' can, xcha' re Jesús.
Re Jesús nubij che xtivulax re rachoch re Dios
5 Y jec'o vinak re quitz'amon tzij chij re rachoch re Dios.[d] Y niquibila' che camas jabal rubanic, che rion aboj re je jabal-oc je'cusan, y che ronojel can cotz'e'j rij quibanon cha, roma q'uiy cosas sipan coma re vinak chin xoc cha re rachoch re Dios, ye'cha'. Y re Jesús xubij chique: 6 Xtapon jun k'ij tak ronojel re nitz'at vova' xque'vulax y can man jun aboj xtic'ue-ta can ancha'l rubanon vocame. Ronojel re aboj re je'cusan cha re jay re', xa can xque'vulax. Can man jun c'a aboj re xtic'ue' can ancha'l la rubanon vocame,[e] xcha'.
Re señales re xque'banataj antes che xtiq'uis re ruch'ulef
7 Y re discípulos xquic'utuj cha re Jesús: Maestro, ¿c'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Y andex che señal xtitz'et chin quire' ninabex che nibanataj-yan? xe'cha'.

8 Y re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo. Ja tiempo re' re xbeka, xque'cha'. Pero yex man que'inimaj, chuka' man que'itzekelbej.[f] 9 Y tak xtic'axaj chuka' che jec'o naciones ye'tajin che guerra o re vinak pa tak tenemit niquibanala-ka ayoval chiquivach-ka reje' mismo, man c'a tixibij-ivi', roma nabey tiene que nibanataj quire', pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.

10 Y re Jesús xubij chuka': Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' nima'k tak naciones xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones.[g] 11 Xque'pa sananel re camas je q'uiy vinak xque'ruquimisaj, xque'pa viyjal y yabil xabanchique lugar chach re ruch'ulef. Y camas c'a xque'xibin re señales y re xque'tz'etetaj chach re rocaj, re can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta.

12 Y tak c'amaje-na tibanataj ronojel re', xquixtz'am y xtiban chiva che nitaj pokan, roma re ruch'abal re Dios. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixtz'apes pa cárcel. Xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' gobernadores chach re ruch'ulef. Ronojel c'a re' xtic'alvachij xa roma yininiman.[h] 13 Y tak quire' xtiban chiva coma re vinak, jare' tak más xquixtiquir xquinisekresaj chiquivach.[i] 14 Y te'ka chi'c'o'x che man jun ndoc-va che yex camas ninojij[j] re andex xtibij chin nito-ivi', 15 roma can ja yen re xquimbin-apo chiva re andex xtibij. Y xtinya' chuka' na'oj chiva chin quire', riq'uin re na'oj re' xtitz'apij quichi' re vinak itzel yixquitz'at.[k] 16 Y xquixya' pa quik'a' re vinak itzel yixquitz'at. Y q'uiba' hasta re ite-irta', re je ivch'alal o re je ivamigo re xque'jacho ivichin. Y jec'o chiva yex re can xque'quimisas.[l] 17 Xa can itzel-va xquixtz'et coma conojel vinak, roma ibanon confiar-ivi' viq'uin.[m] 18 Pero man tichajij pena, roma re Dios can yixruchajij-va nojel tiempo, y chach reja' man jun rusumal-ive' re xtitzak-ta-a vo xa man quire-ta nrajo' reja'.[n] 19 Y vo xa nicoch' ronojel[o] re', xtivel re utzulaj c'aslen re man niq'uis-ta.

20 Y tak xtitz'at che re tenemit Jerusalén sutin rij coma re ejército, titamaj che xa ba' chic tiempo nrajo' chin che re tenemit xtiq'uis.[p] 21 Mare', vo xa yex yixc'o pa Judea, quixnumaj-a y te'ivovaj-ivi' pa tak c'achelaj. Y vo xa pa tenemit Jerusalén yixc'o-va, quixel-a y quixnumaj. Y vo xa pa k'ayis c'o-va ivachoch, man chic quixba-apo pa tenemit. 22 Roma tak xtapon re k'ij chin re tijoj-pokonal, c'ajare' tak re tenemit re' xtutoj ronojel re je'rubanalon, y can xtibanataj ronojel re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.[q] 23 Y chupan re k'ij re' camas c'a re tijoj-pokonal xtipa pa rue' re ruch'ulef. Can xtika re ruyoval re Dios pa rue' re tenemit Jerusalén. Y roma re tijoj-pokonal re', c'ayef c'a xtuban chique re ixoki' re c'o chic yabil chiquij y chuka' c'ayef xtuban chique re ixoki' re c'a ye'tz'uman ch'utak cal. Can tivok'ex c'a quivach. 24 Camas c'a je q'uiy vinak xque'quimisas coma re soldados che espada. Y nic'aj chique re vinak xque'c'uax-a preso pa tak nic'aj chic naciones. Y re tenemit Jerusalén xtic'ue' pa quik'a' re juley chic naciones re man je israelitas-ta. Y tak xtel pa quik'a', ja tak xtapon re tiempo[r] re yi'on chique.

Re xque'banataj tak nipa-yan re Jesús
25 Y q'uiy c'a señales re can man pak'ij che chak'a' je'banatajnak-ta y can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta riq'uin re k'ij, re ic' y re ch'umil. Y re vinak re jec'o chach re ruch'ulef can man xtiquivel-ta andex xtiquiban, xa xtisatz quic'o'x roma re mar camas-va xtik'ajan, roma camas xtubolk'otela-ri'.[s] 26 Y re vinak roma can quiyaben re andex xtibanataj chach re ruch'ulef, xtitz'amataj quicamic roma quiximbire'. Roma hasta ronojel re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon.[t] 27 Y jare' tak xquinquitz'at yen re xinalax chi'icojol,[u] che yinka-pa pa jun nube,[v] riq'uin chic namalaj poder y riq'uin chuka' namalaj nuk'ij. 28 Y tak xtitz'at che ronojel re' ntajin chic rubanic, quixqui'cot y tic'ue' más ivuchuk'a'[w] roma can napon-yan re k'ij chin yixel libres chach ronojel re tijoj-pokonal re nik'asaj chach re ruch'ulef, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.

29 Y jare' tak reja' xubij chuka' jun ejemplo chique: Titz'eta-na-pa' re che' rubini'an higuera o xabanchique clase che'. 30 Tak ye'el-pa re c'ac'a ruxak, itaman che re ru-tiempo re job ne'ka-yan. 31 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re xe'mbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij tak re Dios xto'rbana' gobernar pa quive' re vinak.

32 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj, tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef. 33 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.

34 Y tichajij re ic'aslen. Man tiba ivánma chij re va'in, man quixk'abar, y chuka' man xaxe re ndoc chiva chach re ruch'ulef jare' re ninojij nojel tiempo, y c'aja tak xtina' xte'ka re k'ij tak yen xquineka.[x] 35 Y re' ancha'l jun trampa re nutz'apij-ri'. Quire' rubanic tak xte'ka pa quive' conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.[y] 36 Mare' can tichajij jabal re ic'aslen. Y tibana' chuka' orar nojel tiempo,[z] chin yix chach ronojel re tijoj-pokonal re xtipa chach re ruch'ulef, y chin che otz re ic'aslen tak xquixapon chinoch yen re xinalax chi'icojol,[aa] xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.

37 Y pak'ij, re Jesús pa rachoch re Dios ye'rutijoj re vinak cha re ruch'abal re Dios. Y chak'a' niba chuxe' re loma rubini'an Olivos,[bb] y chire' ne'c'ue-va. 38 Y camas c'a vinak ye'bapon cumaj-yan riq'uin re Jesús chire' pa rachoch re Dios chin niquic'axaj[cc] re ruch'abal re Dios re nutzijoj chiquivach.

<- SAN LUCAS 20SAN LUCAS 22 ->