8 Y re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo. Ja tiempo re' re xbeka, xque'cha'. Pero yex man que'inimaj, chuka' man que'itzekelbej.[f] 9 Y tak xtic'axaj chuka' che jec'o naciones ye'tajin che guerra o re vinak pa tak tenemit niquibanala-ka ayoval chiquivach-ka reje' mismo, man c'a tixibij-ivi', roma nabey tiene que nibanataj quire', pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.
10 Y re Jesús xubij chuka': Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' nima'k tak naciones xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones.[g] 11 Xque'pa sananel re camas je q'uiy vinak xque'ruquimisaj, xque'pa viyjal y yabil xabanchique lugar chach re ruch'ulef. Y camas c'a xque'xibin re señales y re xque'tz'etetaj chach re rocaj, re can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta.
12 Y tak c'amaje-na tibanataj ronojel re', xquixtz'am y xtiban chiva che nitaj pokan, roma re ruch'abal re Dios. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixtz'apes pa cárcel. Xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' gobernadores chach re ruch'ulef. Ronojel c'a re' xtic'alvachij xa roma yininiman.[h] 13 Y tak quire' xtiban chiva coma re vinak, jare' tak más xquixtiquir xquinisekresaj chiquivach.[i] 14 Y te'ka chi'c'o'x che man jun ndoc-va che yex camas ninojij[j] re andex xtibij chin nito-ivi', 15 roma can ja yen re xquimbin-apo chiva re andex xtibij. Y xtinya' chuka' na'oj chiva chin quire', riq'uin re na'oj re' xtitz'apij quichi' re vinak itzel yixquitz'at.[k] 16 Y xquixya' pa quik'a' re vinak itzel yixquitz'at. Y q'uiba' hasta re ite-irta', re je ivch'alal o re je ivamigo re xque'jacho ivichin. Y jec'o chiva yex re can xque'quimisas.[l] 17 Xa can itzel-va xquixtz'et coma conojel vinak, roma ibanon confiar-ivi' viq'uin.[m] 18 Pero man tichajij pena, roma re Dios can yixruchajij-va nojel tiempo, y chach reja' man jun rusumal-ive' re xtitzak-ta-a vo xa man quire-ta nrajo' reja'.[n] 19 Y vo xa nicoch' ronojel[o] re', xtivel re utzulaj c'aslen re man niq'uis-ta.
20 Y tak xtitz'at che re tenemit Jerusalén sutin rij coma re ejército, titamaj che xa ba' chic tiempo nrajo' chin che re tenemit xtiq'uis.[p] 21 Mare', vo xa yex yixc'o pa Judea, quixnumaj-a y te'ivovaj-ivi' pa tak c'achelaj. Y vo xa pa tenemit Jerusalén yixc'o-va, quixel-a y quixnumaj. Y vo xa pa k'ayis c'o-va ivachoch, man chic quixba-apo pa tenemit. 22 Roma tak xtapon re k'ij chin re tijoj-pokonal, c'ajare' tak re tenemit re' xtutoj ronojel re je'rubanalon, y can xtibanataj ronojel re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.[q] 23 Y chupan re k'ij re' camas c'a re tijoj-pokonal xtipa pa rue' re ruch'ulef. Can xtika re ruyoval re Dios pa rue' re tenemit Jerusalén. Y roma re tijoj-pokonal re', c'ayef c'a xtuban chique re ixoki' re c'o chic yabil chiquij y chuka' c'ayef xtuban chique re ixoki' re c'a ye'tz'uman ch'utak cal. Can tivok'ex c'a quivach. 24 Camas c'a je q'uiy vinak xque'quimisas coma re soldados che espada. Y nic'aj chique re vinak xque'c'uax-a preso pa tak nic'aj chic naciones. Y re tenemit Jerusalén xtic'ue' pa quik'a' re juley chic naciones re man je israelitas-ta. Y tak xtel pa quik'a', ja tak xtapon re tiempo[r] re yi'on chique.
29 Y jare' tak reja' xubij chuka' jun ejemplo chique: Titz'eta-na-pa' re che' rubini'an higuera o xabanchique clase che'. 30 Tak ye'el-pa re c'ac'a ruxak, itaman che re ru-tiempo re job ne'ka-yan. 31 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re xe'mbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij tak re Dios xto'rbana' gobernar pa quive' re vinak.
32 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj, tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef. 33 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
34 Y tichajij re ic'aslen. Man tiba ivánma chij re va'in, man quixk'abar, y chuka' man xaxe re ndoc chiva chach re ruch'ulef jare' re ninojij nojel tiempo, y c'aja tak xtina' xte'ka re k'ij tak yen xquineka.[x] 35 Y re' ancha'l jun trampa re nutz'apij-ri'. Quire' rubanic tak xte'ka pa quive' conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.[y] 36 Mare' can tichajij jabal re ic'aslen. Y tibana' chuka' orar nojel tiempo,[z] chin yix chach ronojel re tijoj-pokonal re xtipa chach re ruch'ulef, y chin che otz re ic'aslen tak xquixapon chinoch yen re xinalax chi'icojol,[aa] xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
37 Y pak'ij, re Jesús pa rachoch re Dios ye'rutijoj re vinak cha re ruch'abal re Dios. Y chak'a' niba chuxe' re loma rubini'an Olivos,[bb] y chire' ne'c'ue-va. 38 Y camas c'a vinak ye'bapon cumaj-yan riq'uin re Jesús chire' pa rachoch re Dios chin niquic'axaj[cc] re ruch'abal re Dios re nutzijoj chiquivach.
<- SAN LUCAS 20SAN LUCAS 22 ->- a Mr 12.41.
- b Mr 12.42.
- c Pr 3.9; 2 Co 8.12.
- d Mt 24.1; Mr 13.1.
- e 1 R 9.7-9; Is 64.10, 11; Jer 5.10; 7.11, 14; Lm 2.6-8; Ez 7.20-22; Mi 3.12; Mt 24.2; Mr 13.2; Lc 19.44.
- f Mt 24.4; Mr 13.5; 2 Co 11.13-15; Ef 5.6; 2 Ts 2.3; 2 Ti 3.13; 1 Jn 4.1; Ap 12.9.
- g Mt 24.7.
- h Jn 15.20; Hch 4.3; 5.18; 12.4; 16.24; 25.23; Ap 2.10.
- i Fil 1.28; 2 Ts 1.5.
- j Mt 10.19.
- k Hch 6.10.
- l Mi 7.6; Hch 7.59; 12.2.
- m Mt 10.22; 2 Ti 3.12.
- n Mt 10.30.
- o Ro 5.3; Stg 1.3.
- p Mt 24.15.
- q Dn 9.26, 27; Zac 11.1.
- r Dn 9.27; Ro 11.25.
- s 2 P 3.10, 12.
- t Mt 24.29.
- u Ap 14.14.
- v Hch 1.11; Ap 1.7.
- w Mr 13.28.
- x Ro 13.13; 1 P 4.7.
- y 1 Ts 5.2; 2 P 3.10; Ap 3.3.
- z Mt 25.13; Mr 13.33; Lc 18.1; Ef 6.13.
- aa 1 Jn 2.28.
- bb Lc 22.39; Jn 8.1, 2.
- cc Hag 2.7; Mal 3.1.