1 Re ley re ruyi'on can re Dios cha re Moisés, mana-ta re' re utzil re camas otz re sujun roma re Dios. Roma re ley chin re Moisés xa rumuch'uch'il re utzil re rusujun re Dios. Y mare' re chicop re xe'suj cha re Dios ronojel juna', man xe'tiquir-ta xquiban chique re vinak che jumul xel re quimac tak reje' xe'jelon-apo riq'uin re Dios. 2 Xe-ta can xch'ojch'ojer re cánma coma re chicop re xe'quisuj, man-ta ye'quisuj chic jun bey, roma can-ta niquina' che man jun chic quimac chach re Dios. 3 Pero xa ronojel juna' ye'quisuj, y riq'uin re' ne'ka chiquic'o'x che re mac man elinak-ta-a quiq'uin.[a] 4 Roma re quiq'uiq'uel re toros y re achija' tak cabras man ye'tiquir-ta niquilisaj re quimac.[b]
5 Mare' tak re Cristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xubij cha re Dios:
11 Re sacerdotes k'ij-k'ij ye'quisuj chicop cha re Dios,[f] roma re quimac re vinak. Pero re niquiban man nitiquir-ta nulisaj-a re quimac re vinak. 12 Jac'a re Jesucristo xa jun bey xusuj-ri' chin xcom, y jare' tak jumul xcuyutaj re kamac. Y c'are' xbetz'uye' pa rajquik'a' re Dios chila' chicaj.[g] 13 Y chila' c'o-va, ruyaben re k'ij chin ye'jach pa ruk'a'[h] conojel re ye'tzelan richin. 14 Y man chic xticom-ta, reja' xaxe jun bey xcom, y riq'uin re' xuban chaka che jumul manak kamac ndel chach re Dios. Quire' xuban chaka yoj re xkanimaj chin nich'ojch'ojer re kánma.[i] 15 Quire' nimbij yen y ja chuka' quire' nubij re Espíritu Santo chaka,[j] roma xubij:
19 Hermanos, re Jesús xcom y xbiyin ruq'uiq'uel katzij yoj, y mare' man nakaxibij-ta-ki' yojelon-apo riq'uin re Dios.[l] 20 Tak re Jesús xcom cho cruz, xujak jun c'ac'a bey chakavach, y re bey re' ja re bey chin c'aslen. Y tak reja' xcom, re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios xel ca'e' y riq'uin re' xjakataj ruchi' re lugar nibex Santísimo cha. Y re' xusekresaj chakavach che vocame c'o modo yojoc-apo riq'uin re Dios y man jun nik'ato kachin. 21 Y re Jesús jare' re Namalaj Sacerdote re c'o pa kave' yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.[m] 22 Mare' yoj re kaniman chic man-ta riq'uin ca'e' kánma yojelon-apo riq'uin re Dios, yoj can-ta riq'uin ronojel kánma yojelon-apo riq'uin.[n] Yojelon-ta-apo riq'uin re Dios, riq'uin jun kánma ch'ajch'oj re manak chic etzelal ruc'uan, y can-ta ch'ajon chic re kac'aslen riq'uin re ch'ajch'oj ya'. 23 Y yoj re yojbin chique re vinak che kayaben re namalaj utzil re xtuya' re Dios pa kave', man c'a takaya' can re anchique kayaben. Y man c'a takayabej riq'uin ca'e' kánma. Roma ja re Dios re xbin che xtuya' re namalaj utzil pa kave', y reja' can xtuban-va[o] cumplir. 24 Y takacanoj andex rubanic nakaban cada jun chin nakatola-ki', chin nakatamaj yojovan más, y chuka' chin che más-ta nakarayij nakaban re otz tak cosas. 25 Roma jec'o re man niquijo-ta chic ye'bapon iviq'uin tak nimol-ivi' pa rube' re Dios. Jac'a yex man tiban quire'. Xa can nic'atzin che nimol-ivi',[p] chin nicukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo. Y jare' re más nic'atzin roma itaman che napon-yan re k'ij[q] tak xtipa chic jun bey re Ajaf.
32 Te'ka c'a chi'c'o'x tak c'a ba' tisekresas-va[y] re ic'aslen che'. Camas tijoj-pokonal xik'asaj re tiempo re'. Pero can xicoch'-va. 33 Jec'o chiva yex re xquicoch' ronojel re etzelal re xban y re xbex chique, y tak quire' xban chiva, can chiquivach re vinak. Jec'o chiva yex re xquitaj chuka' pokan rutzij re tijoj-pokonal re niquik'asaj re nic'aj chic. 34 Xijoyovaj quivach re vinak re jec'o pa cárcel, reje' jec'o pa cárcel rutzij rube' re Dios. Y tak xmoj ronojel cosas re c'o iviq'uin, xa xixqui'cot.[z] Roma itaman che chila' chicaj[aa] c'o-va re ibiyomal, y re biyomal re' más otz que chach re biyomal c'o vova' chach re ruch'ulef y chuka' man jun xtilisan chivach. 35 Mare' can otz che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Man c'a tiya' can. Roma can c'o-va jun namalaj rajal-ruq'uixel nuya' chiva. 36 Y can nic'atzin c'a che yixcoch'on,[bb] y roma yixcoch'on, xa riq'uin re' can niban re nurayij re Dios y xtic'ul[cc] chuka' re utzil re rusujun chiva. 37 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij:
- a Lv 16.21; He 9.7.
- b Mi 6.6.
- c Sal 40.6.
- d Jn 19.34.
- e Zac 13.1; Jn 17.19; He 13.12.
- f Nm 28.3; He 7.27.
- g Col 3.1; He 1.3.
- h Sal 110.1; Hch 2.35; 1 Co 15.25; He 1.13.
- i He 10.1, 10.
- j 2 P 1.21.
- k Jer 31.33.
- l Ro 5.2; He 4.16.
- m 1 Ti 3.15.
- n Stg 1.6.
- o 1 Co 1.9.
- p Hch 2.42.
- q Ro 13.11; 2 P 3.9.
- r Nm 15.30; 2 P 2.20.
- s Ez 36.5.
- t Dt 17.2, 6.
- u 1 Co 11.29.
- v Mt 12.31.
- w Dt 32.35; Sal 94.1; Dt 32.26; Sal 50.4; 96.13.
- x Is 33.14; Lc 12.5; 21.11.
- y Ga 3.4.
- z Hch 5.41.
- aa Mt 5.12.
- bb Lc 21.19.
- cc Col 3.24.
- dd He 2.3, 4.
- ee Ro 1.17.