5 Y re Ananías, can xe xuc'axaj re tzij re xe'rubij re Pedro, xtzak-ka y xcom. Y conojel re xe'c'axan re xbanataj, camas xquixibij-qui'. 6 Y jec'o ca'e-oxe' re c'a je c'ajola' re cha'nin xe'yacataj-a chin xquipes re ru-cuerpo re quiminak, y c'are' xquic'uaj-a chin xe'ba chumukic.
7 Y c'o la'k jun oxe' hora ticom-va re Ananías, tak xapon re ruxayil. Reja' man runaben-ta re xbanataj chire'. 8 Y re Pedro xuc'utuj cha re ixok re': Re mero re ruc'amom-pa re Ananías, ¿jare' re rajal re ulef re xic'ayij? Y re ixok xubij: Ja', jare' ronojel re mero rajal re ulef.
9 Pero re Pedro xubij cha: ¿Anchique roma yex can xibij che man yixrutz'at-ta-pa re Espíritu Santo chin re Ajaf Dios?[a] ¿Anchique roma yex can xiya' chivach che xiban quire'? Mare' re avchijil xbemuk-yan can. Y re xe'ba chumukic xa chire-oc je'pitinak-va, chin quire' yatequic'ama' chic rat, chin yatequimuku' can chuka', xcha' cha re ixok.
10 Y can jare' tak xtzak-ka re ixok chire' chach re Pedro, y xcom. Tak xe'beka re c'ajola' re xe'bemuku can re Ananías, y xquitz'at che quiminak chuka' re ixok, xquic'uaj-a y xbequimuku' can riq'uin re ruchijil. 11 Y re hermanos camas xquixibij-qui' roma re xbanataj. Y quire' chuka' xquic'alvachij re nic'aj chic re xe'c'axan re xbanataj. Camas c'a xquixibij-qui'.
21 Can xe xquic'axaj re' re apóstoles, namak'a-yan ruca'n k'ij xe'ba pa rachoch re Dios, y ye'quitijoj re vinak. Y chupan re hora re', re namalaj sacerdote y re je ruchibil xe'quitak quiyoxic re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. Y can conojel re achi'a' pa camon ye'bano juzgar xquimol-qui'. Y c'are' xquitak quic'amic re apóstoles re jec'o pa cárcel. 22 Pero tak re policías xe'bapon chuchi-cárcel y xe'oc-apo chin ye'bequic'ama-pa, xquitz'at che xa man jun chic c'o chire'. Can jare' xe'tzolaj y xbequiya' rutzijol. 23 Y xbequibij: Man jun chique reje' re c'o pa cárcel. Y c'aja-na yoj re xojejako. Re cárcel can jabal rutz'apesic banon can, y re ye'chajin jec'o chire' chuchi-cárcel, xe'cha'.
24 Re namalaj sacerdote, y re ache ec'uay quichin re policías re ye'chajin pa rachoch re Dios, y re principal tak sacerdotes, tak xquic'axaj re xbequibij re policías chique, man niquivel-ta andex niquinojij, y mare' niquibila' chiquivach: ¿Andex xtibanataj vocame? Roma re achi'a' je manak chic pa cárcel, vocame can xtiquiya' c'a más rutzijol re Jesús, ye'cha'.
25 Y jare' tak c'o jun xapon chire' quiq'uin re quimalon-qui', y xbo'rbij chique: Re achi'a' re xe'iya' pa cárcel, ye'tajin chiquitijoxic re vinak chire' pa rachoch re Dios, xcha' chique.
26 Y can jare' tak re ache re ec'uay quichin re policías, xe'ruc'uaj-a re policías chin xe'ba chiquic'amic re apóstoles. Pero man xe'quich'olij-ta tak xe'quic'am-pa, roma reje' niquixibij-qui' che ye'q'uiak cha aboj coma re vinak. 27 Y re achi'a' re xe'ba chiquic'amic re apóstoles, xe'beka y je'quic'amom-pa, can choj c'a xe'bequipoba' chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y re namalaj sacerdote xubij chique re apóstoles: 28 Yoj kabin-a chiva che man chic titzijoj rube' re Jesús chique re vinak.[h] Pero vocame re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén je'nojnak chic riq'uin re enseñanzas re ic'utun chiquivach, y kayi'on cuenta jabal che chakij yoj nijo' niya-va can re rucamic re jun ache xubini'aj Jesús,[i] xcha'.
29 Pero re Pedro y re nic'aj chic apóstoles xquibij-apo chique: Nic'atzin che ja re nubij re Dios re nakanimaj, y mana-ta re niquijo' re vinak.[j] 30 Roma re xbano cha re Jesús che xc'astaj-a, ja re Dios,[k] re Dios kachin yoj y quichin chuka' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Pero yex xiquimisaj tak xibij che tibajex cho cruz. 31 Y re Dios camas c'a nem ruk'ij xuya' re Jesús, mare' xutz'uyuba-apo pa rajquik'a'[l] y xuban cha che ja reja' re nic'uan kachin y yojrucol chuka' chach re kamac,[m] chin quire' nuya' k'ij chaka yoj re yoj israelitas che nijalataj kac'aslen chach re Dios y nicuyutaj kamac. 32 Y ronojel re' katzij, y can ja yoj xojtz'eto, mare' nakatzijoj. Y re Espíritu Santo chuka' rutz'amon c'a rutzijosic[n] chaka che can katzij-va. Konojel re yojniman rutzij re Dios, can ruyi'on re Espíritu Santo chaka, xe'cha' chique.
33 Y tak re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar xquic'axaj re xquibij re apóstoles, xyacataj quiyoval y xquinojij che ye'quiquimisaj. 34 Pero chiquicojol re achi'a' re' c'o jun ache quichibil re fariseos y re ache re' rubini'an Gamaliel. Reja' jun maestro chin re ley chin re Moisés, y camas chuka' ruk'ij chiquivach re vinak. Re ache re' xpa'e' y xubij che que'lisas-a ba' re apóstoles chire'. 35 Y c'are' xubij chique re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar: Nuvinak, tinojij jabal andex xtiban chique re achi'a' re'. 36 Roma te'ka chi'c'o'x tak xbec'ulum-pa re jun ache xubini'aj Teudas. Re Teudas re' xubij che reja' jun ache camas ruk'ij, y jec'o la'k jun caje' ciento achi'a' re xe'niman richin y xe'oc ruchibil. Y tak xquimisas, conojel re xe'niman rutzij xquiquiraj-qui' y xe'q'uis. 37 Y después re', tak xbanataj re tz'iban be'aj re nibex censo cha, xbec'ulum-pa chuka' jun chic ache re xubini'aj Judas. Re jun ache re' aj-Galilea, y reja' xtiquir xuban che camas je q'uiy vinak re xe'tzekelben richin. Y tak xquimisas chuka' re Judas re', conojel re xe'niman rutzij, xquiquiraj-qui'. 38 Y mare' nimbij chiva che que'iya' can re achi'a' re'. Roma vo xa quina'oj vinak re ye'tajin chubanic, reje' xque'q'uis.[o] 39 Pero vo xa richin re Dios, man jun xquixtiquir xtiban chique, che xque'tane' chubanic re samaj re'.[p] Tichajij-ivi', man tiban che yex yixtajin che ayoval riq'uin re Dios, xcha' chique.
40 Y conojel xka chiquivach re xubij re ache rubini'an Gamaliel. Y c'are' xquibij che que'c'uax chic-apo re apóstoles. Y tak re apóstoles jec'o chic chire', xe'ch'ay y xbex chic-a chique che man chic tiquitzijoj rube' re Jesús chique re vinak.[q] Y c'are' xquiya-a k'ij chique che xe'ba. 41 Y tak re apóstoles xe'el-a chire' chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar, niqui'cot c'a re cánma xe'ba, roma re Dios ruyi'on k'ij chique che niquik'asaj tijoj-pokonal[r] roma re rube' re Jesús, y q'uiy cosas niban y nibex chique. 42 Y reje' can man niquiya-ta can rutzijosic re Jesucristo. Can ronojel k'ij niquic'ut y niquitzijoj re Jesucristo, pa rachoch re Dios y chi' tak jay.
<- HECHOS 4HECHOS 6 ->- a Nm 14.22; 1 Co 10.9.
- b He 2.4.
- c Hch 2.47.
- d Mr 16.17, 18.
- e Lc 21.12.
- f Sal 34.7; He 1.14.
- g Jn 6.68; 17.3.
- h Hch 4.18.
- i Mt 27.25; Hch 2.23; 3.15; 7.52.
- j Hch 4.19; Ga 1.10.
- k Hch 2.24.
- l He 12.2.
- m Mt 1.21; Ef 1.7; Col 1.14; He 2.10.
- n Jn 15.26, 27.
- o Pr 21.30.
- p Hch 9.5.
- q Hch 4.18.
- r Mt 5.12; Ro 5.3.