1 Yen ninc'utuj utzil chiva che can quinicoch'o' ba', roma re tzij re xque'mbila'[a] chiva can ancha'l tich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue'. Pero jare' re nurayij re vánma che nimbij, mare' can xinc'utuj utzil chiva pa nabey che quinicoch'o' ba'. 2 Roma yen can nbanon cuenta re andex che c'aslen ic'uan. Y re yiximban cuenta riq'uin re ic'aslen, can man viq'uin-ta yen alaxnak-va-pa, xa riq'uin re Dios pitinak-va. Roma yex xinimaj re Jesucristo[b] tak yen xintzijoj re ruch'abal chiva, vocame can yix ancha'l c'a jun xtan re man jun bey runimon-ta-ri' riq'uin ache y nic'ule-yan. Can man jun cosa rubanon-ta tak nijach-a pa c'ulubic.[c] Quire' chuka' ninjo' yen riq'uin re ic'aslen tak xquixba chila' riq'uin re Jesucristo. 3 Pero yen camas ninojij y nxibin-vi', roma q'uiba' nibanataj ancha'l xbanataj riq'uin re Eva ajuer can. Reja' can xk'ol-va roma re cumatz, roma re cumatz camas listo chubanic re etzelal.[d] Y quire' chuka' yex, xa riq'uin jun niyi'o ina'oj, nijalataj re ninojij y re' nuban chiva che yex niya' can re Jesucristo y man chic niban-ta confiar-ivi'[e] riq'uin. 4 Roma yex ancha'l xa camas yixqui'cot riq'uin jun re napon iviq'uin y xa mana-ta re Jesús xkatzijoj yoj chiva re nutzijoj chiva.[f] Y chuka' camas yixqui'cot tak nusuj jun chic espíritu chiva y xa mana-ta re' re xic'ul nabey. Y chuka' camas yixqui'cot tak nubij chiva che c'o chic jun ch'abal chin yacolotaj[g] re man junan-ta riq'uin re katzijon yoj chiva. 5 Vo xa yixqui'cot riq'uin jun vinak re quire' nibano, xa más-ta otz che ja-ta viq'uin yen quire' niban-va. Roma yen can c'o-va más vajkalen y c'o más poder pa nuk'a' que chiquivach reje', astapa' reje' niquibij che je namalaj tak apóstoles, pero xa man je katzij-ta apóstoles.[h] 6 Y astapa' can man jun rajkalen re nuch'abal,[i] pero can ntaman re yintajin chubixic. Y re' can itaman-va chuka' yex che quire', roma xabanchique y xabanche' kabanon-va quire', can kabin-va re ruch'abal re Dios.[j]
7 Y yen man xajan-ta ximban tak manak vajal xinc'utuj chiva tak xinapon iviq'uin, chin xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva, re nibex evangelio cha.[k] ¿Chivach yex xajan como che xinoc isamajel chin che yex c'o ik'ij vocame? 8 Tak yen ximban re rusamaj re Dios chila' iviq'uin, re vajal xa ja quiq'uin re nic'aj chic iglesias re jec'o nic'aj chic tenemit xel-va-pa. 9 Y tak yen xinc'ue' chila' iviq'uin, c'o bey can c'ayef xina', pero man jun chiva yex re xinya-ta pa c'ayef y xinc'utuj-ta cha andex re nic'atzin chua,[l] xa ja re hermanos aj-Macedonia re xe'bapon viq'uin chila', ja reje' re xe'ta'o can vichin riq'uin re nic'atzin chua. Can riq'uin ronojel cosa xintaj nuk'ij che man jun chiva yex xinya' pa c'ayef. Y c'a quire' ninojij nimban. 10 Y re xtimbij chiva can katzij-va, roma c'o re Jesucristo viq'uin. Yex re yixc'o chupan re lugar rubini'an Acaya, can man jun re xtibano-ta chua che xtinc'ul-ta jun ayuda ivichin yex, roma chua yen camas yinqui'cot nimban re rusamaj re Dios y yintiquir nintzuk-vi' nayon. 11 Quire' nimban roma yixinjo', y re Dios rutaman che can katzij-va yixinjo'.[m]
12 Y re nbanom-pa che nayon yen nintzuk-vi', can c'a quire' xtimban, roma ninjo' che riq'uin re man ninc'ul-ta jun ayuda[n] ivichin yex, yintiquir nimban chique re ye'bin che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Chin quire' man ye'tiquir-ta niquibij che can je junan kaq'uin yoj. 13 Roma reje' can je katzij apóstoles niquina', pero xa je tz'ucuy tak tzij, re quisamaj xa ja re ye'quik'ol[o] vinak. Can niquic'ut che je apóstoles chin re Jesucristo, pero xa man katzij-ta che quire'. 14 Y re quire' ye'bano, man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma quire' chuka' nuban re Satanás,[p] reja' can nuban che jun utzulaj ángel[q] chin sakil, pero man quire-ta. 15 Mare' yen ximbij chiva pa nabey che man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma re itzel xa ca'e' rupalaj y quire' chuka' re ye'samaj riq'uin, roma niquiban che je ancha'l je rusamajela' re Dios re choj quic'aslen. Pero re pa ruq'uisibal k'ij, jare' tak xtiquic'ul re castigo can ancha'l rajkalen re quimac.[r]
28 Y man xe-ta ancha'l re cosas qui tak re' re numol-ri' chuij, roma can nina' chuka' ralal re samaj re nika chuij k'ij-k'ij, re nimban coma ronojel re iglesias[gg] re jec'o pa nuk'a' roma can ye'nataj. 29 Roma tak c'o jun hermano re manak ruchuk'a' y niyavaj nuna', yen can nina' re andex nuna' reja'. Y tak c'o chuka' jun hermano nitzak[hh] rutzij chic jun, yen can ninya' pa cuenta re rubanon, roma re vánma can anchique-la nuna' tak quire' nibanataj. 30 Ronojel re c'a ba' timbij-va-ka nuc'ut che nayon manak vuchuk'a', pero tak nic'atzin che ninya' nuk'ij jare' re nintzijoj chin che ninya' nuk'ij.[ii] 31 Re Dios, re Rutota' re Kajaf Jesucristo, re c'o ruk'ij chin nojel tiempo,[jj] rutaman che katzij re nimbij y man nintz'uc-ta tzij. 32 Re pa tenemit rubini'an Damasco c'o jun cosa re xinc'alvachij: Ja yen re yinquijo' yinquitz'am, mare' re gobernador chin re Rey Aretas xubij che quintz'am tak xquinquitz'at, mare' can jabal xchajex re tenemit, chin che yen manak modo yinumaj-a.[kk] 33 Y xincolotaj-a pa quik'a', roma xinkasas-ka chach re tz'ak re sutiyon rij re tenemit. Chupan c'a jun chacach xinquiya-va re xe'ta'o vichin, y c'are' xinquikasaj-ka pa jun ventana re c'o chach re tz'ak.
<- 2 CORINTIOS 102 CORINTIOS 12 ->- a 2 Co 5.13.
- b Ga 4.17; Col 1.28.
- c Lc 21.13.
- d Gn 3.4.
- e Ef 6.23.
- f 2 Co 3.1.
- g Ga 1.6.
- h 2 Co 12.11.
- i 2 Co 10.10.
- j Ef 3.4.
- k Hch 18.3; 1 Co 9.6.
- l Neh 5.5; Hch 20.33; 2 Co 12.14; 1 Ts 2.9; 2 Ts 3.8.
- m 2 Co 7.3.
- n 1 Co 9.12.
- o Hch 15.1, 24; 20.29, 30; Ga 1.7; Fil 3.2.
- p Ap 12.9.
- q Ga 1.8.
- r Is 9.14, 15; Jer 29.32; Mt 7.15, 16; Fil 3.19.
- s 2 Co 12.6.
- t 2 Co 9.4.
- u Jer 9.23, 24.
- v 2 Co 10.10.
- w Hch 22.3.
- x 1 Co 15.10.
- y Hch 9.16.
- z Dt 25.3.
- aa Hch 16.22.
- bb Hch 14.19.
- cc Hch 27.41.
- dd Hch 9.23; 17.5; 21.31.
- ee Hch 13.50; 14.5; 19.23.
- ff 1 Co 4.11.
- gg Hch 20.18; Ro 1.14.
- hh 1 Co 9.22.
- ii 2 Co 12.5, 9, 10.
- jj Ro 9.5.
- kk Hch 9.24, 25.