6 Mare' man takaban ancha'l re xquiban reje'. Roma reje' camas xquirayij re andex re jec'o can chila' pan Egipto. Yoj man takaban quire'. Man takac'uaj re bey re xquic'uaj reje'. 7 Reje' can xquiya-va chuka' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nunataj che reje' xquiban namak'ij tak c'a ba' tiquiban-va jun imagen: Re vinak xe'tz'uye' chin xe'va-xe'uq'uia', y tak xe'c'achoj-yan che va'in, xe'yacataj-a chin xquitz'am atz'anen y xe'xajo'.[f] Quire' nubij re tz'iban can. Yoj man takaban re andex xquiban reje'. Man takaya' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. 8 Jec'o achi'a' re xe'macun quiq'uin ixoki',[g] y mare' xa pa jun k'ij xe'com je veintitres mil vinak. Yoj man takaban ancha'l xquiban reje'. 9 Jec'o chuka' chique reje' xquiban re man otz-ta, roma can xquitojtobej re Ajaf vo xa can katzij che nuya-pa re castigo pa quive'. Y reje' ja re cumatz[h] xe'quimisan quichin. Y yoj man takaban ancha'l re xquiban reje'. 10 Jec'o nic'aj chic re xe'xibixot chij re Dios, mare' tak xtak-pa[i] jun ángel chin xe'ruquimisaj. Pero yoj man takaban quire'.
11 Ronojel re xquic'alvachij reje', can nuban chaka che yojnojin y c'o q'uiy cosa chuka' nubij chaka. Re' je'tz'iban can[j] chin che yoj re yojc'o chupan re ruq'uisibal tak tiempo chin re ruch'ulef, man takac'alvachij chuka' quire'.[k] 12 Mare' vo xa c'o jun hermano re nunojij che can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios y mare' man nitzak-ta, xa can nic'atzin che tuchajij-ri' jabal chin che man titzak. 13 Y tak yoj yojtojtobex pa kac'aslen, man takabij che xaxe yoj re yojc'alvachin quire', roma conojel quire' niquiban pasar. Yoj xaxe c'a takabana' confiar-ki' riq'uin re Dios che man yojruya-ta can,[l] y can kataman che quire' xtuban kaq'uin. Roma tak reja' nutz'at che man chic yojtiquir-ta y camanak chic kachuk'a' chin nakacoch' re tijoj-pokonal, reja' can nulisaj ruchuk'a' re tijoj-pokonal re'. Y tak re Dios nuya' k'ij che quire' nakaban pasar, can nuban chuka' chaka che yojtiquir yojak'ax[m] chupan ronojel.
14 Mare' yex hermanos re camas yixinjo', can tic'ue' chi'c'o'x re nuban re Dios. Xa can tijech'aj-ivi' quiq'uin re ye'bano banabal re man je otz-ta. Man quixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. 15 Tinojij-na-pa' jabal. Yex c'o na'oj iviq'uin[n] chin che otz yixnojin, y c'are' c'a tibij chua che vo xa katzij o xa man katzij-ta re xtimbij chiva vocame, chin ninc'ut chivach che can man otz-ta che yex yixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. 16 Tak nakanataj re rucamic re Jesucristo riq'uin re ruyi'al-uva, nakatioxij cha re Dios, roma tak nakakum re ruyi'al-uva re' can c'o bendición nuc'am-pa chaka, re ruq'uiq'uel re Jesucristo can junan kavach nuban chaka. Y quire' chuka' tak nakapar y nakataj re xcana-vay, xa jun nakaban[o] riq'uin re Jesucristo. 17 Y xaxe jun xcana-vay, pero numol kachi' konojel astapa' camas yoj q'uiy. Junan kavach nuban chaka.[p]
18 Titz'eta-na-pa' re andex xquiban re kavinak yoj re yoj israelitas. Tak reje' xquic'uaj-apo jun chicop pa rachoch re Dios chin che re sacerdotes xquisuj cha re Dios pa rue' re altar,[q] reje' can bin chique che otz niquic'am can ba' riq'uin chin niquitaj. Y tak xquitaj, can xk'alajin che reje' junan quivach xquiban riq'uin re Dios. Y vo xa quire' xquiban reje', can ndel che tzij che tak yex nitaj re ti'ij sujun chiquivach re imágenes, can junan ivach niban quiq'uin re imágenes. 19 Q'uiba' yex ninojij che re ximbij can ndel che tzij che jun imagen can c'o ruc'aslen, man quire-ta. Roma jun imagen xa vinak banayon-ka, mare' man jun cosa nitiquir nuban cha re ti'ij re nisuj chach.[r] 20 Y yen man nimbij-ta che re ye'suju ti'ij chiquivach re imágenes che man jun cosa nuban chique. Can c'o-va re man otz-ta nuban chique. Re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, man chach-ta re Dios niquisuj-va re ti'ij re', xa chiquivach re itzel tak espíritu[s] niquisuj-va tak niquisuj chiquivach re imágenes. Y yen man ninjo-ta che yex junan ivach niban quiq'uin re itzel tak espíritu. 21 Roma yex can nikum re ruyi'al-uva chin ninataj re rucamic re Ajaf. Y vo xa quire' niban, man otz-ta che yex nikum chuka' jun cosa re sujun chiquivach re itzel tak espíritu. Yex nitaj re xcana-vay chin ninataj re rucamic re Ajaf, y vo xa quire' niban, man otz-ta nitaj chuka' jun cosa chin niya' quik'ij[t] re itzel tak espíritu. 22 Man otz-ta che yex yixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka, chin che man tipa ruyoval re Ajaf. Yex man tina' che c'o más ik'ij que chach reja', xa tixibij-ivi' niban quire'.[u]
25 Re ti'ij re nic'ayex pa tak q'uiybal, yex otz nilok' y nitaj. Manak tuk'aj che yex nic'utuj[x] ancha'l nubij re ivánma chiva, vo xa sujun o man sujun-ta chiquivach imágenes re xa vinak je'banayon-ka. 26 Roma ronojel cosa riq'uin re Ajaf Dios je'pitinak-va. Richin reja' re ruch'ulef y ronojel re ye'q'uiy chach.[y]
27 Vo xa c'o jun vinak re man runiman-ta re Dios, y reja' yixruban invitar chin jun va'in, otz yixba, pero vo xa yex nijo'. Y titija'[z] re ye'ruya' chivach, y manak tuk'aj nic'utuj vo xa sujun o man sujun-ta chiquivach imágenes ancha'l nubij re ivánma chiva. 28 Pero xe-ta c'o jun nibin chiva: Re ti'ij re' man otz-ta nitij roma xa sujun chiquivach imágenes, yex man titaj re ti'ij re', roma yex vo xa can nitaj chach re vinak nibin quire' chiva, can xtiban cha che ju-va nuna' ránma. Y q'uiba' nitzak roma quire' niban chach. Mare' man titaj re ti'ij re'[aa] chach, astapa' yex itaman che ronojel riq'uin re Ajaf Dios pitinak-va y richin chuka' reja' re ruch'ulef y ronojel re ye'q'uiy chach.[bb] 29 Y tak nimbij chiva che man titaj, man roma-ta che re ivánma yex ju-va nuna', o ja-ta yex re yixtzak, man quire-ta. Xa roma re ránma re jun chic, q'uiba' ju-va nuna' y hasta c'o modo reja' nitzak.
- a Ex 13.21.
- b Ex 14.22.
- c Ex 16.15.
- d Ex 17.6; Nm 20.11; Dt 9.21; Sal 78.15; 105.41.
- e Nm 14.29, 32, 35; 26.64, 65.
- f Ex 32.6.
- g Nm 25.1.
- h Nm 21.5, 6.
- i Nm 14.2, 37.
- j Ro 15.4.
- k He 10.25.
- l Ex 13.17; Jer 29.11; 2 P 2.9.
- m Hch 27.44.
- n 1 Co 8.1.
- o Mt 26.26; Mr 14.22-24; Lc 22.19, 20; Hch 2.42.
- p Ro 12.5.
- q Lv 3.3; 7.15.
- r 1 Co 8.4.
- s Dt 32.17.
- t Dt 32.38; 2 Co 6.15.
- u Job 9.4; 40.9-14; Ez 22.14.
- v 1 Co 6.12.
- w Ro 15.1.
- x 1 Ti 4.4.
- y Sal 24.1.
- z Lc 10.7.
- aa 1 Co 8.10.
- bb Dt 10.14.
- cc Ro 14.16.
- dd Ro 14.6.
- ee Dt 12.7, 11; Zac 7.6.
- ff Ro 14.13.
- gg Ro 15.2.
- hh Ro 11.14.