1 Ri ley ri yo'on can chin ri Moisés roma ri Dios, man junan tüj riq'uin ri utz ri npu'u. Roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa rumujal ri utz ri nuc'ün-pe ri Cristo. Y xa romari' ri chico ri xesuj chin ri Dios ronojel juna', man xetiquer tüj xquibün cheque ri vinük ri xe'apon-apu riq'uin ri Dios que man ta jun quimac xk'alajin chuvüch rija'. 2 Si ta xch'ajch'ojir ri cánima coma ri chico ri xequisuj, man ta nyequisuj jun bey chic, roma nquina' ta que man jun chic quimac. 3 Pero xa ronojel juna' nyequisuj, y riq'uin ri', nka' c'a chiquic'u'x que ri mac man elenük tüj e quiq'uin. 4 Roma ri quiquiq'uel ri achij tak vacx y achij tak cabras man nyetiquer tüj nquelesaj ri quimac.
5 Romari', tok ri Cristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xbij chin ri Dios:
11 Ri sacerdotes aj-ruch'ulef, chi jumul nyesamüj. K'ij-k'ij nyequisuj chico chin ri Dios roma quimac ri vinük. Pero ri nquibün man ntiquer tüj nrelesaj-e ri quimac ri vinük. 12 Jac'a ri Cristo xaxe jun bey xcom, richin xcuyutüj ri kamac y riq'uin ri' xc'achoj. Y tok xc'astüj-e, xbetz'uye' pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri Dios chila' chicaj. 13 Y chila' c'o-vi, royoben ri k'ij richin nyejach pa ruk'a' conojel ri nye'etzelan richin. 14 Man ncom tüj chic. Xaxe jun bey xcom, y riq'uin ri' xbün cheke que richin chi jumul man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Quiri' xbün cheke roj ri xojjel-apu riq'uin richin nch'ajch'ojir ri kánima. 15 Quiri' c'a ri ninbij yin y quiri' chuka' nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu cheke. Rija' nuk'alajrisaj c'a:
26 Roma ri xa quetaman chic ri achique rubanic ri ketzij y quic'ulun chic pa tak cánima, y man riq'uin tüj ri' rije' nquibün que nyemacun y man nquiya' tüj can rubanic, man jun chic c'a ncom richin nyerucol-pe chupan ri quimac. 27 Xaxe chic c'a coyoben-apu ri nimalüj juicio ri petenük y chuka' coyoben chic apu tok nye'apon chupan ri nimalüj k'ak' ri c'a ape' nyebeka-vi ri nye'etzelan richin ri Dios. 28 Cachi'el ri vinük ri man nquitakej tüj ri ley ri yo'on chin ri Moisés, man njoyovüx tüj quivüch. Xaxe si yec'o ca'i' o ye oxi' ri xetz'eton y xebin que xemacun, nyecom-vi c'a ri'. 29 Y si quiri', ¿man ninuc tüj comi rix que xa más castigo nka-ka pari' ri vinük ri nuyek' pa rakün ri rubi' ri Ruc'ajol ri Dios, y nbün que man jun rakalen ri ruquiq'uel? Y ja quic' ri' ri xch'ajch'ojrisan ri ruc'aslen. Y ja chuka' quic' ri' ri xbanun que xtzakon ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios kiq'uin. Pero ri vinük ri nuyek' pa rakün richin, nretzelaj chuka' ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on ri utz ri nspaj-pe ri Dios pa kavi'. 30 Y roj ketaman c'a achique ri biyon que pa ruk'a' rija' c'o-vi ri ru-castigo y nuya' rutojic cheque ri nyemacun, y romari' ketaman que ketzij ri nbij. Y chuka' chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Ajaf Dios nbün juzgar pari' ri rutinamit. Quiri' ri tz'iban can. 31 Tiquixbij c'a qui' ri nyebana' quiri'. Roma si nyetzak pa ruk'a' ri c'aslic Dios, ri quiri' quibanun, juis vi c'ayuf ri ncoyoben.
32 Pero tic'uxla'aj-pe rix c'a tok xixpa'e-vi chuvüch ri pokonül ri xitij tok c'ate ba' xitakej ri Dios y tok c'ate ba' xsakirsüs ri ic'aslen. Xc'o c'a ruvi' ri pokonül ri xitij chiri'. Pero xicoch'. 33 Yec'o ri nc'atzinej que xquicoch' ronojel ri itzel ri xban y ri xbix cheque, chiquivüch ri vinük. Yec'o ri xquitij pokonül roma xquijoyovaj quivüch ri ch'aka chic cachibil nyec'usan pokonül. 34 Xijoyovala' quivüch ri yec'o pa cárcel roma ri rubi' ri Dios. Y tok ri i-cosas xe'elesüs can chive, man xipokonaj tüj xiya-e. Xa riq'uin quicot xiya-e. Roma ivetaman que chila' chicaj c'o ri ivichin rix, y ri' más utz que chuvüch ri beyomül richin ri ruch'ulef, y chuka' man jun nrelesan chive. 35 Roma c'a ri' utz que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Man tiya' can c'a. Roma nuc'ün-vi-pe jun nimalüj rajil-ruq'uexel chive. 36 Y nc'atzin c'a que nyixcoch'on, y riq'uin ri', rix nibün ri rurayibül ri Dios y nic'ul ri utz ri rusujun chive. 37 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: