Ri nabey carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro
6 Y jare' ri nbanun que nquicot ivánima, stape' (aunque) c'o c'a jun ca'i-oxi' k'ij nyixk'oxomir roma nyixapon chupan q'uiy ruvüch pokonül. 7 Y re' nc'atzin-vi richin quiri' nk'alajin, si xa ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Nc'atzin que nyixtijox, cachi'el ntijox ri ch'ich' rubini'an oro. Ri ch'ich' re' nc'usüs pa k'ak' richin quiri' ntz'et si utz o xa man utz tüj. Y rix nyixtijox chupan ri pokonül, richin nk'alajin, si ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Ri niya' ivánima riq'uin ri Dios más rakalen que chuvüch ri oro, ri xa nq'uis. Y tok xixtijox yan y xicoch' ronojel, nbix c'a chive que jabel ri xibün. Y ri Jesucristo nuya' c'a chuka' ik'ij, tok rija' nc'ulun chic ka pe.
8 Y stape' (aunque) man jun bey itz'eton ri Jesucristo, nijo-vi, y chuka' iyo'on ivánima riq'uin. Y romari' man nivil tüj achique rubixic nibün chin ri nimalüj quicot ri c'o pa tak ivánima. 9 Rix nic'ul-vi ri colonic ri ijo'on. Roma c'a ri' tok iyo'on ivánima.
10 Ri achi'a' c'a ri ye k'alajrisüy richin ri rutzij ri Dios ojer can, juis xcajo' que xquetamaj ta más pari' ri colonic. Y xquitij c'a quik'ij chiretamaxic. Y ja rije' ri nuya' ri Dios cheke roj ri rojc'o chupan ri tiempo re'. 11 Juis c'a xcajo' xquetamaj ta más pari' ri xbij yan ri Lok'olüj Espíritu cheque. Roma ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak cánima xbij cheque que ri Cristo nutij-vi pokonül y tok c'unük chic ri pokonül ri nutij, nc'uje' ruk'ij. Pero man xk'alajin tüj achique tiempo y achique vinük ri', y rije' jari' ri juis xcajo' que xquetamaj ta más. 12 Pero xk'alajrisüs c'a cheque ri achi'a' ri' que ronojel ri nquibij que nc'ulachitüj riq'uin ri Cristo, man ja tüj chupan ri qui-tiempo rije' nbanatüj-vi. Xa c'a ja ri chupan ri ka-tiempo roj. Y ri utzilüj tzij richin colonic tzijon c'a chive rix coma achi'a' ri ye to'on roma ri Lok'olüj Espíritu ri takon-pe chila' chicaj. Y hasta ri ángeles juis ncajo' que nquetamaj más pari' ri tzijon chive rix.
17 Y ri Dios man nutz'et tüj na jaru' titzu'un jun vinük richin quiri' nbün juzgar pari'. Roma si utz ri nbanun jun, rija' nuya' jun utzilüj rajil-ruq'uexel chin. Y si jun xa man utz tüj ri nbanun, rija' nuya' jun itzel ruq'uexel chin. Roma c'a ri', tok c'a rixc'o na chuvüch ri ruch'ulef, tixbila' c'a ivi', richin quiri' man quixmacun. Roma ri Dios ri nibij Katata' chin, jun chojmilüj Juez. 18 Y rix chuka' jabel ivetaman que ri xquibanala' ri ixquin-imama' ojer can, man jun vi rajil. Y chuvüch c'a ri itzel tak ri quibanala' rije', chuvüch ri' xixcolotüj-vi-pe. Y tok xixcolotüj-pe chuvüch ri itzel tak quibanala' re', man xixcolotüj tüj pe riq'uin jun cosa ri xa nq'uis cachi'el ta ri oro o sakpük. 19 Xa riq'uin ri lok'olüj ruquiq'uel ri Cristo xixcolotüj-vi-pe. Y rija' cachi'el ri ovejas ri nyesuj chin ri Dios. Ovejas ri man jun ntoc cheque y jabel ye ch'ajch'oj. Y quiri' c'a ri Cristo. 20 Y ojer-ojer can ri', tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef, ri Dios ja yan ri' runucun que nutük-pe ri Cristo. Pero xa c'ate ba' can ri xapon ri k'ij richin xk'alajin-pe. Y ri Cristo xpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin xuc'ün-pe utz cheke. 21 Romari', si nquitaken ri Cristo, nquitaken chuka' ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chin ri Cristo que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', y ja chuka' rija' ri xbanun que c'o chuka' ruk'ij ri Cristo. Quiri' xbün roma xrajo' que si tiya' ivánima riq'uin rija' y tivoyobej ri utz ri nuya' pan ivi'.
22 Y tok xitakej ri nbij ri ketzij, ja ri Lok'olüj Espíritu ri xsamüj pa tak ivánima. Y riq'uin ri', ri ivánima xch'ajch'ojir. Y re' nbün c'a chive que nye'ijo' ri ch'aka chic hermanos, y que'ijo', pero man riq'uin tüj ca'i' ipalüj. Xa juis tijo-ivi' y riq'uin ch'ajch'ojilüj ivánima. 23 Roma rix c'o jun c'ac'a' ic'aslen. Y ri c'aslen re' man ta ri jun c'aslen ri nq'uis, ri xic'ul tok xixalüx. Man quiri' tüj. Re' c'ac'a' c'aslen, jari' ri xic'ul tok xitakej ri rutzij ri Dios. Tzij ri richin chi jumul nc'uje', y tzij ri c'o-vi c'aslen riq'uin. 24 Y chupan c'a ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: