13 Can jari' chuka' xe'oc'ulun ch'aka' chic ángeles ri e petenek chila' chicaj.[l] Can e janíla. Y rije' niquiya' c'a ruk'ij ri Dios, y niquibij:
15 Can xe xquibij can queri' ri ángeles, can jari' xebe chila' chicaj. Y can xe c'a xebe ri ángeles ri', ri aj-yuk'a' can jari' xquibila-ka chiquivech: Jo' junanin pa Belén. Jo' chutz'etic[n] ri ac'ual ri xalex chila'. Roma ri Ajaf can xutek-pe re rutzijol chike.
16 Y richin c'a chi nequitz'eta', re aj-yuk'a' re' can junanin c'a xebe c'a pa tinamit. Can c'o na vi ri María, ri José, y ri ac'ual can cotz'oban c'a pa jun quivaybal chicop. 17 Re aj-yuk'a' re', can xe xquitz'et ri ac'ual, xquichop c'a rutzijoxic ri xbix chique roma ri ángel, chirij re jun ti ac'ual re'. 18 Y conojel c'a ri vinek ri ye'ac'axan quichin, can achique la xcac'axaj ri utzilej tak ch'abel ri niquitzijoj ri aj-yuk'a'. 19 Y ri María can xeruyec c'a pa ránima ronojel ri tzij ri', y nuch'ob chuka' quij ri tzij ri'.[o] 20 Ri aj-yuk'a' xetzolej c'a. Pero rije' niquiyala' c'a ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios y niquinimirisala' ri rubi'. Rije' que c'a ri' niquiben roma ronojel ri quitz'eton y cac'axan chic. Can xbanatej-vi c'a achi'el ri rubin can ri ángel.
22 Y tok xtz'aket c'a ri k'ij achi'el nubij ri ley richin ri Moisés, chi ri ixoki' ri xe'alan c'o chi niquich'ajch'ojirisaj-qui', ri María can queri' vi xuben.[r] Y tok xebe c'a chubanic ri ch'ajch'ojirisanic ri' c'a chila' pa rachoch ri Dios pa Jerusalem, ri María y ri José can xquic'uaj c'a chuka' ri Jesús richin chi can jac'ari' nequic'utu' can ri ac'ual pa rachoch ri Dios. 23 Queri' xquiben roma ri ley richin ri Ajaf Dios nubij chi ronojel nimalaxel-ala' pa jun jay, can richin vi ri Dios.[s] 24 Ri José y ri María can xquiben-vi c'a ri nubij chupan ri ley richin ri Ajaf Dios, ri nich'on chirij ri ch'ajch'ojirisanic. Rije' xquiya' c'a chuvech ri Dios ca'i' palomas,[t] roma ri ley can nubij-vi c'a: Ca'i' palomas e nima'k o ca'i' tak cocoj.
25 Y chiri' pa tinamit Jerusalem ri tiempo ri', c'o c'a jun achin rubini'an Simeón. Re jun achin c'a re', choj ri ruc'aslen y yo'ol ruk'ij ri Dios. Ri Simeón, can c'o-vi c'a ri Lok'olej Espíritu riq'uin y royoben chuka' tok xtipe ri Cristo chucolic ka rija' y chiquicolic ri ch'aka' chic israelitas.[u] 26 Y ri Lok'olej Espíritu ruk'alajirisan chic c'a chire ri Simeón chi man xtutz'et ta ri camic[v] c'a tok rutz'eton chic na can ri Cristo, ri xtutek-pe ri Ajaf Dios. 27 Y chupan c'a ri k'ij tok ri te'ej-tata'aj xquic'uaj ri ac'ual pa rachoch ri Dios richin niquiben achi'el ri nubij ri ley, can jac'a chuka' k'ij ri' tok xapon ri Simeón pa rachoch ri Dios, roma queri' xrajo' ri Lok'olej Espíritu.[w] 28 Ri Simeón xuch'elej c'a ri ac'ual, y richin chi xuya' ruk'ij ri Dios, xubij c'a:
33 Y ri José y ri María ri te'ej can achique la c'a xcac'axaj ri xubila' ri Simeón chirij ri ac'ual. 34 Y jac'ari' tok ri Simeón xuben jun oración coma ri José y ri María, richin ja ta ri Dios ri xturtisan quichin. Tok rubanon chic ka orar ri Simeón, xubij c'a chire ri María, ri rute' ri ac'ual: Tavac'axaj na pe', re ac'ual re' nim ri samaj yo'on-pe chire roma ri Dios. Y roma rija', e q'uiy chique ri kavinak israelitas xquecolotej. Y e q'uiy chuka' ri xquetzak, roma xtiquetzelaj janíla.[bb] 35 Can roma c'a rija' tok xtek'alajin-pe ri etzelal c'o pa tak cánima ri vinek.
36 Chiri' c'a pa rachoch ri Dios c'o c'a jun ixok rubini'an Ana. Rija' k'alajirisey c'a richin ri nibix chire roma ri Dios.[dd] Rija' rumi'al can jun achin rubini'an Fanuel, y riy-rumam can ri Aser, ri jun achin xc'oje' ojer can. Re Ana c'a re' ti ri'j chic. Rija' c'a co'ol tok xc'ule'. Y xaxe vuku' juna' xquic'uaj-qui' riq'uin ri rachijil, roma xa chanin xquen-el (xcom-el) ri achin chuvech. 37 Man riq'uin ri' man xc'ule' ta chic jun bey. C'o chic c'a ochenta y cuatro rujuna', y can nic'oje' c'a pa rachoch ri Dios k'ij-k'ij. Q'uiy c'a bey nuben chi man niva' ta, richin nuben orar. Nuya' c'a ruk'ij ri Dios chi pak'ij chi chak'a'.[ee] 38 Tok ri Ana xutz'et ri ti ac'ual Jesús, rija' xbe-apo riq'uin.[ff] Y janíla c'a xmatioxin chire ri Dios roma ri ac'ual ri', roma xunabej chi ja Colonel ri'. Y xuchop c'a rutzijoxic chique ri vinek ri e oyobeyon richin re Colonel re', ri chiri' pa Jerusalem.
46 C'a pa rox k'ij c'a chire tok ri María y ri José quisachon ri ac'ual, c'ari' xquil. Rije' xquil c'a ri ac'ual chiri' pa rachoch ri Dios chiri' pa Jerusalem. Ri ac'ual tz'uyul-apo quiq'uin ri achi'a' e etamanela' chirij ri ley, nrac'axaj ri niquibij y c'o chuka' ri yeruc'utula-apo rija' chique.[jj] 47 Y conojel c'a ri can xcac'axaj ri nubij ri ac'ual xsach quic'u'x,[kk] roma ri nic'utux-pe chire coma ri etamanela', ri ac'ual can jebel vi nitiquir nubij-apo chique. Rija' can nik'alajin-vi chi ronojel jebel nik'ax chuvech y c'o etamabel riq'uin. 48 Chiri' c'a pa rachoch ri Dios c'o-vi ri Jesús tok ri María y ri José xbequila'. Rije' can achique la c'a xquina'. Y jari' tok ri rute' xubij chire ri ral: ¿Achique xaben? ¿Achique roma tok xac'oje' can y man jun xabij chike? Tatzu' la'. La atata' y yin janíla at kacanon chic. Y can nik'axon chic kánima roma man jun bey yatkil.
49 Y jari' tok rija' xubij chique: ¿Achique c'a roma tok janíla yinicanoj? Chinuvech yin, rix can jebel vi ivetaman chi ja ri nrajo' ri Nata' Dios jari' ri c'o chi ninben.[ll]
50 Jac'a ri ch'abel ri xubij ri ac'ual chique ri José y María man xk'ax ta chiquivech.[mm]
51 Y c'ari' ri ac'ual junan c'a xtzolin quiq'uin rije' c'a chicachoch, ri pa tinamit Nazaret c'o-vi. Ri ac'ual can janíla nunimaj quitzij. Y ronojel c'a ri xbanatej ri pa Jerusalem riq'uin ri ac'ual, ri María xeruyec c'a pa ránima.[nn] 52 Y riq'uin ri benek ri tiempo, ri Jesús ruchapon chuka' q'uiyinen, y can que chuka' ri' ri etamabel ri c'o riq'uin benek pa jotol. Can janíla c'a jebel chuvech ri Dios, y janíla c'a chuka' jebel chiquivech ri vinek.[oo]
<- SAN LUCAS 1SAN LUCAS 3 ->- a Hch. 17:7.
- b Hch. 5:37.
- c 1 S. 16:1; Mi. 5:2; Jn. 7:42.
- d Mt. 1:16; Lc. 1:27.
- e Lc. 1:27.
- f Mt. 2:1.
- g Is. 53:2; Mt. 1:25; 2 Co. 4:4; Ga. 4:4.
- h Lc. 1:12.
- i Gn. 12:3; Col. 1:23.
- j Is. 9:6; Mt. 1:21; Ga. 4:4; 2 Ti. 1:9; 1 Jn. 4:14.
- k Fil. 2:11.
- l Gn. 28:12; Sal. 103:20.
- m Is. 57:19; Lc. 19:38; Ef. 2:14, 17.
- n Ex. 3:3; Sal. 111:2; Mt. 2:1; 12:42; Jn. 20:1-10.
- o Gn. 37:11; 1 S. 21:12; Pr. 4:4; Os. 14:9.
- p Mt. 1:21; Fil. 2:8.
- q Gn. 17:12; Lv. 12:3.
- r Lv. 12:2.
- s Ex. 13:2; 22:29; Nm. 3:13.
- t Lv. 12:8.
- u Is. 40:1; Mr. 15:43.
- v Sal. 89:48; He. 11:5.
- w Hch. 8:29; 10:19; 16:7; Ap. 1:10; 17:3.
- x Gn. 46:30; 1 Co. 15:54; Fil. 1:23; Ap. 14:13.
- y Is. 52:10; Hch. 4:12.
- z Sal. 98:2.
- aa Is. 9:2; Hch. 13:47.
- bb Is. 8:14; Os. 14:9; Ro. 9:32; 1 Co. 1:23; 2 Co. 2:16; 1 P. 2:7, 8.
- cc Sal. 42:10; Mt. 11:19; Jn. 19:25; Hch. 28:22; 1 Co. 11:19; 1 P. 2:12; 4:14.
- dd Ex. 15:20.
- ee Hch. 26:7; 1 Ti. 5:5.
- ff Lm. 3:25, 26; Mr. 15:43; Lc. 24:21.
- gg Lc. 4:23.
- hh Mt. 2:22.
- ii Ex. 12:14; 23:14-17; 34:23; Lv. 23:5; Dt. 12:5, 7, 11; 16:1; 1 S. 1:3, 21.
- jj Is. 49:1, 2; 50:4.
- kk Mt. 7:28; Mr. 1:22; Jn. 7:15.
- ll Mt. 21:12; Jn. 2:16; 4:34; 8:29.
- mm Lc. 9:45; 18:34.
- nn Gn. 37:11; Dn. 7:28.
- oo 1 S. 2:26.