Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'ibatel can roma San Lucas
8 Ri k'ij c'a tok ja ri Zacarías y ri e rachibil ri ec'o chi yebanon ri jalajoj ruvech samaj[h] chiri' pa rachoch ri Dios, que c'a re' xbanatej. 9 Chiquijujunal ri sacerdotes ri' can jalajoj c'a ruvech samaj ri c'o chi niquiben, y ri k'ij ri' pa ruvi' ri Zacarías xka-vi richin chi ja rija' ri c'o chi noc-apo pa rachoch ri Dios richin chi nuporoj ri pon.[i] 10 Y tok najin c'a chuporoxic ri pon, conojel c'a ri vinek ri niquimol-apo-qui' chuva-jay,[j] niquiben orar. 11 Jac'a tok c'o ri Zacarías chiri' richin nuporoj ri pon, jari' tok xuc'ut-ri' jun ángel chuvech, jun ángel richin ri Ajaf Dios. Y re ángel re' xpa'e' chunakaj ri altar[k] ri niporox-vi ri pon. Pa rajquik'a' ri altar xpa'e-vi. 12 Tok ri Zacarías xutz'et re ángel re', xsach ruc'u'x y xpe xibinri'il chire.[l] 13 Pero ri ángel xubij chire ri Zacarías: Man taxibij-avi'.[m] Ri Dios xrac'axaj ri a-oración.[n] Ri Elisabet ri avixjayil xtic'oje' c'a jun ral, y re ac'ual re', Juan ri rubi' ri xtaya'. 14 Re ac'ual c'a re' xtuq'uen-pe janíla quicoten chave rat, y xtuq'uen chuka' pe quicoten chique janíla e q'uiy vinek.[o] 15 Roma re avalc'ual re' xtoc nimalej samajel chuvech ri Dios.[p] Man xtukun ta vino, ni ch'aka' chic quivech ya' ri yek'abarisan,[q] roma can pa ralaxic pe ri nojinek ránima riq'uin ri Lok'olej Espíritu. 16 Y xtuben c'a chique e q'uiy avinak israelitas richin niquinimaj ri Ajaf Dios y nijalatej ri quic'aslen.[r] 17 Jac'a ri Juan[s] ri avalc'ual ri xtichojmirisan[t] acuchi noka-vi ri Ajaf. Rija' can xtic'oje' c'a ri Lok'olej Espíritu y ri uchuk'a' riq'uin, can achi'el tok xc'oje' riq'uin ri Elías, ri jun ri xk'alajirisan ri ruch'abel ri Dios ojer can. Chuka' ri Juan xtuben c'a chique ri te'ej-tata'aj richin yecajo' ri calc'ual, y xtuben chuka' chique ri vinek man yeniman ta tzij, chi niquic'uaj jun choj c'aslen achi'el ri quic'uan ri vinek choj quic'aslen. Queri' ruchojmirisaxic xtuben-apo chique ri vinek, richin queri' re vinek re' xa can xe chic coyoben ri Ajaf, xcha' ri ángel chire ri Zacarías.
18 Y ri Zacarías xuc'utuj chire ri ángel: ¿Achi'el c'a tok xtinvetamaj[u] yin chi can kitzij ri nabij? Roma yin y ri vixjayil xa oj rijita'k chic,[v] y man yec'oje' ta chic kalc'ual, xcha'.
19 Y jari' tok ri ángel xubij chire: Ja yin ri nubini'an Gabriel,[w] y ri Dios yirutek richin ninben ri nrajo'. Roma c'a ri' xirutek-pe vacami richin nonbij can chave ri nuq'uen-pe quicoten, chi xtic'oje' ri avalc'ual. 20 Y roma c'a ri man xanimaj ta ri xinbij chave, xcamemur c'a can,[x] man c'a xcach'on ta, c'a tok xtalex na ri avalc'ual, c'ari' xcach'on chic jun bey. Ronojel c'a re' can xtibanatej na vi, pero tok xtapon ri k'ij, xcha'.
21 Tok ri Zacarías nitzijon c'a ri ángel riq'uin, ri vinek ri e oyobeyon richin chuva-jay el, niquibila' c'a: ¿Achique roma tok xa man jun bey nel-pe chupan ri lok'olej rachoch ri Dios? 22 Y tok ri Zacarías xbe'el-pe, man nitiquir ta nich'on chique, roma ri memurinek.[y] Roma c'a ri', ri e oyobeyon richin, xquinabej chi c'o ri xk'alajirisex-pe chuvech ri chiri' chupan ri lok'olej jay. Ri Zacarías xaxe riq'uin ruk'a' nich'on-vi chique, roma xa xmemur c'a can.
23 Y tok rija' e rutz'akatisan[z] chic can ri k'ij richin samaj chiri' pa rachoch ri Dios, xbe chirachoch. 24 Xa c'a ca'i-oxi' c'a k'ij tic'o can ri xc'ulvachitej chiri' pa rachoch ri Dios, tok ri Elisabet ri rixjayil ri Zacarías, xunabej chi yava' chic, y romari' man xel ta pa bey vo'o' ic'. Ri Elisabet nubij c'a: 25 Vacami ri Vajaf Dios nuya' c'a re ac'ual re' chuve, richin chi yin man chic quiq'uix[aa] chiquivech ri vinek ri niquikasaj[bb] nuk'ij roma man jun val.[cc]
29 Y tok ri María xutz'et ri ángel y xrac'axaj ri xubij chire, achi'el xsach ruc'u'x[hh] y xuch'ob c'a ka pa ránima chi achique roma tok quere' ruk'ejeloxic (ruk'ijaloxic) nuben. 30 Jari' tok ri ángel chanin xubij chire ri María: Man taxibij-avi'. Rat avilon rutzil ri Dios. 31 Vacami c'a, ninbij can chave chi xtipe alanic chavij, y tok xtalex[ii] c'a re ac'ual re', ti ala' y Jesús ri rubi' ri xtaya'. 32 Rija' janíla c'a ruk'ij xtic'oje',[jj] y xtubini'aj chuka' Ruc'ajol ri nimalej Dios. Ri Jesús jun riy-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios can ja rija' ri xtutz'uyuba'[kk] can pa rutz'uyubal ri rey David ri xc'oje' ojer can, 33 richin queri' ri Jesús nuk'et tzij pan ivi' rix riy-rumam can ri Jacob. Y ri ruk'atbel-tzij xtibe-ruvech,[ll] man jun bey chic xtitane', xcha' ri ángel chire ri María.
34 Y tok ri María rac'axan chic ka ronojel re', xuc'utuj chire ri ángel: ¿Achi'el c'a tok xtic'oje' val? Roma yin xa man jani inc'o ta riq'uin ri xtoc vachijil.
35 Y ri ángel xubij chire ri María: Ja ri Lok'olej Espíritu riq'uin ri ruchuk'a' ri nimalej Dios, jari' ri xtika-pe pan avi'.[mm] Roma c'a ri', ri lok'olej ac'ual ri xtalex aviq'uin, can xtubini'aj na vi Ruc'ajol ri Dios.[nn] 36 Y tavetamaj c'a chuka' can, chi ri Elisabet ri avach'alal xteralaj jun ac'ual, stape' man vi alanel ta y chuka' can ri'j chic.[oo] Y jare' ri ruvak ric' (ruvakak ric'). 37 Roma ri Dios man jun ri c'ayef ta nuben chuvech.[pp]
38 Can jari' tok ri María xubij: Jac'are' inc'o pa ruk'a' ri Ajaf. Can tibanatej c'a achi'el ri xabij chuve, xcha' ri María chire ri ángel.
46 Y jac'ari' tok ri María xubij:
56 Y ri María xc'oje' la'ek can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ari' xtzolin chirachoch.
61 Y ri ec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chire: ¿Achique roma tok navajo' chi re ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun chique ri e avach'alal rubini'an ta queri'.
62 Jac'ari' tok pa mem xech'on-apo chire ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin niquic'utuj chire achique bi'aj nrajo' nuya' chire ri ac'ual. 63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alen ri yequicusaj richin yetz'iban. Chuvech c'a ri tz'alen ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual xtubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apo-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsach quic'u'x, roma can ja ri bi'aj ri xubij ri te'ej, can ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvech ri tz'alen. 64 Can jac'ari' tok ri Zacarías xch'on chic jun bey.[] Y rija' can xe xch'on, can jari' xuya' ruk'ij ri Dios. 65 Y ri e qui-vecinos xpe c'a xibinri'il chique,[] roma ri xbanatej chiri'. Y ri xbanatej, nitzijox c'a ri lugar ri', chiri' pa tak juyu' ri e richin ri Judea.[] 66 Y conojel c'a vinek ri ye'ac'axan ri xbanatej quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, niquiyec c'a ka pa tak cánima ri nitzijox chique,[] y niquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe re ac'ual re'? yecha'. Roma nik'alajin chi can c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin.[]
80 Y que c'a ri', ri ac'ual ri xalex quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, ruchapon c'a niq'uiy y chuka' queri' pa ruc'aslen.[] Y jac'a ri pa tz'iran ruvach'ulef xc'oje-vi, c'a tok xapon ri k'ij richin xutzijoj ri ruch'abel ri Dios chiquivech ri aj-Israel ri ruvinak.
SAN LUCAS 2 ->- a Jn. 20:31; Hch. 1:1-3; 1 Ti. 3:16.
- b Jn. 15:27; 2 P. 1:16; 1 Jn. 1:1.
- c Hch. 1:1.
- d Jn. 20:31; Hch. 1:1; 11:4.
- e Neh. 12:4.
- f Mt. 2:1.
- g 1 R. 9:4; 2 R. 20:3; Sal. 119:6; 2 Co. 1:12.
- h 2 Cr. 8:14.
- i Ex. 30:7, 8.
- j Lv. 16:17.
- k Ex. 30:1.
- l Lc. 1:29; 2:9; 5:8; Hch. 10.4.
- m Ap. 1:17.
- n Gn. 25:21; 1 S. 1:19; Hch. 10:4.
- o Lc. 1:58.
- p Mt. 11:11; Jn. 5:35.
- q Nm. 6:3; Jue. 13:4; Lc. 7:33.
- r Mal. 4:5, 6.
- s Mt. 11:14.
- t Is. 40:3.
- u Gn. 15:8; Jue. 6:36; Is. 38:22.
- v Gn. 17:17; 18:12.
- w Dn. 8:16; 9:21; Mt. 18:10; He. 1:14.
- x Ex. 4:11; Ez. 3:26; 24:27; Lc. 1:62.
- y Lc. 1:62.
- z 1 Cr. 9:25.
- aa Gn. 30:23; Is. 4:1.
- bb 1 S. 1:6.
- cc Is. 54:1.
- dd Lc. 1:19.
- ee Is. 7:14; Mt. 1:18.
- ff Jue. 6:12.
- gg Lc. 1:42.
- hh Lc. 1:12.
- ii Ga. 4:4.
- jj Fil. 2:10; 1 Ti. 6:15.
- kk 2 S. 7:11; Sal. 132:11; Is. 9:6, 7; 16:5; Jer. 23:5.
- ll Dn. 2:44; 7:14; Abd. 21; Mi. 4:7; Jn. 12:34.
- mm Mt. 1:18, 20.
- nn Lc. 1:32.
- oo Mt. 14:33; 26:63; Jn. 1:34; 20:31; Hch. 8:37; Ro. 1:4.
- pp Gen. 18:14; Jer. 32:17; Zac. 8:6; Ro. 4:21.
- qq Jos. 21:9.
- rr Hch. 6:3; Ef. 5:18; Ap. 1:10.
- ss Jue. 5:24.
- tt Lc. 2:11.
- uu Jn. 20:29.
- vv Is. 2:1.
- ww 1 Ti. 1:1; Tit. 3:4.
- xx 1 S. 1:11; Sal. 138:6.
- yy Mal. 3:12; Lc. 11:27.
- zz Sal. 71:19; 126:2, 3.
- Sal. 111:9.
- Ex. 20:6.
- Gn. 17:7.
- Sal. 85:9; 118:4; 145:19; 147:11; Mal. 3:16-18; Ap. 19:5.
- Sal. 98:1; 118:15.
- Sal. 33:10; 1 P. 5:5.
- 1 S. 2:6; Sal. 113:6.
- Sal. 34:10.
- Sal. 98:3; Jer. 31:3, 20.
- Gn. 17:19; Ga. 3:16.
- Lc. 1:36.
- Lc. 1:14.
- Gn. 17:12; 21:4; Lv. 12:3; Lc. 2:21; Hch. 7:8; Fil. 3:5.
- Lc. 1:13.
- Lc. 1:20.
- Lc. 7:16.
- Lc. 1:39.
- Gn. 37:11; Dn. 7:28; Lc. 2:19.
- Gn. 39:2; Jue. 13:24; 1 S. 2:18; 16:18; 1 R. 18:46; Sal. 80:17; 89:21; Hch. 11:21.
- Nm. 11:25; 2 S. 23:2; 2 Cr. 20:14; Jl. 2:28; 2 P. 1:21.
- 1 R. 1:48; Sal. 41:13; 72:18; 106:48.
- Ex. 3:16; Sal. 111:9; Lc. 2:38.
- Sal. 132:17.
- Jer. 23:5; 30:10; Dn. 9:24; Hch. 3:21; Ro. 1:2.
- Gn. 12:3; Lv. 26:42; Sal. 98:3; Hch. 3:25.
- Gn. 12:3; He. 6:13.
- Ro. 6:18.
- He. 9:14.
- Jer. 32:39; Ef. 4:24; 2 Ts. 2:13; 2 Ti. 1:9; Tit. 2:12; 1 P. 1:15; 2 P. 1:4.
- Is. 40:3; Mal. 3:1; Mt. 11:10.
- Lc. 11:52.
- Mal. 4:2; Ef. 5:14; 2 P. 1:19.
- Is. 9:2.
- Lc. 2:40.