6 Man tinojij chi ri Dios man rubanon ta ri ru'in, xaxe roma man conojel ta ri israelitas quilon ri ru-favor. Roma ri favor ri' xaxe quichin ri kitzij chi erutinamit,[f] roma chuvech ri Dios man conojel ta ri eriy-rumam can ri Israel kitzij chi erutinamit. 7 Nis-ta man roma ta chi eriy-rumam can ri Abraham, can ta romari' kitzij chi erutinamit ri Dios. Man quiri' ta. Roma ri Dios quire' xu'ij che ri Abraham: Ja chiquicojol ri riy-rumam ri jun ac'ajol rubinan Isaac xquencha-vi ri kitzij xque'oc nutinamit.[g] Quiri' xu'ij ri Dios che. 8 Y riq'uin ri' nikatz'et chi man conojel ta ri eriy-rumam can ri Abraham kitzij chi eralc'ua'l ri Dios. Roma xaxe ri e'alaxnak roma ri rusujun can[h] ri Dios, jari' ri kitzij chi eriy-rumam ri Abraham chuvech ri Dios. 9 Roma ri rusujun can ri Dios che ri Abraham nu'ij: Queva juna' xquipe chic iviq'uin, y ri Sara ri avixayil xtic'uje' jun ch'uti ral ala'.[i] 10 Y man xe ta ri' nikil chupan ruch'abel ri Dios, roma ja jun che ri Rebeca c'o xbix tok royo'en chic chi ye'alex ralc'ua'l[j] ri kamama' Isaac chuk'a'. 11 Tok man jani que'alex ri (santi'i', gemelos) chuk'a', o quibanon ta chic jun utz o man utz ta ri ca'i' ac'ola' chiri', ri Dios richin xuk'alajrisaj chi man nucha' ta jun vinak roma ri yerubanala',[k] y richin nuk'alajrisaj chi riq'uin rija' c'o-vi chi yerucha' ri nrojo' yerucha', 12 xu'ij yan che ri te'ej: Ri (nimala'tz, nimalaxel) xtoc rusamajinel ri ruchak',[l] xcha'. 13 Re' ruc'uan-ri' riq'uin ri ch'abel ri xel pa ruchi' ri Dios ri tz'iban can: Ri Jacob xinlok'ok'ej, jac'a ri Esaú itzel xintz'et.[m] Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
14 ¿Achique c'a nika'ij riq'uin re'? ¿Nu'ij tzij chi ri Dios man pa ruchojmil ta nu'on?[n] Man quiri' ta. 15 Achel ru'in can ri Dios che ri Moisés: Ri ninjo' ninpokonaj ruvech, ninpokonaj ruvech. Y ri ninjo' ninjoyovaj ruvech, ninjoyovaj ruvech.[o] Quiri' ri ru'in can. 16 Riq'uin re' niketemaj chi riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj kavech, y man roma ta chi roj nikajo' o nikatij kak'ij richin nipokonex kavech. 17 Achel nikil chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nich'o pa ruvi' ri Faraón, ri quire' nu'ij: Xatinya' chi rey richin tik'alajin chi ri nimalaj vuchuk'a'[p] más nitiquer chuvech ri yatajin rat, richin quiri' xtitzijos ri nubi' chi naj chi nakaj. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Faraón. 18 Roma c'a ri', riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj ruvech jun vinak, y riq'uin rija' c'o-vi chi nucovirisaj ránima jun vinak.[q]
19 Pero riq'uin juba' rat nac'utuj chuve: Si riq'uin ri Dios c'o-vi chi quiri' nu'on riq'uin jun vinak, ¿achique roma nkurucusaj chi roj aj-mac tok xa man jun nitiquer nik'ato chuvech ri achique nrojo' nu'on? yacha'. 20 Jac'a rat ri ya'in quiri', ¿rat achique ta c'a rat richin (nach'ojij, nach'ojoquij) che ri Dios ri achique najin riq'uin? Manak che'el chi jun bojo'y nu'ij che ri xbano, chi man nika ta chuvech ri achique rubanic x-an.[r] 21 Roma ri banoy bojo'y c'o ruk'a' che ri ch'abak richin chi riq'uin ri mismo c'olaj ch'abak nu'on jun bojo'y ri utz-utz rubanic, y jun relic bojo'y.[s] 22 Quiri' mismo ri Dios, pa ruk'a' c'o-vi ri achique nrojo' nu'on. Rija' masque xrojo' xuc'ut ri royoval y chi can c'o ruchuk'a', pero xerucoch' ri vinak ri xquiyec royoval, ri can eyaquel-vi-apu richin niq'uis quik'ij pa ruk'a' ri royoval. 23 Quiri' xu'on ri Dios richin nik'alajin ri nimalaj rakale'n ri ruk'ij pa quivi' ri nupokonaj quivech[t] riq'uin ri ru-favor, ri rubanon chique ojer chi c'o na jun k'ij nic'uje' quik'ij. 24 Rija' eroyon, o más utz nin-ij chi ec'o eroyon chikacojol roj israelitas y ec'o eroyon chiquicojol ri man israelitas ta[u] richin nkurucol. 25 Achel nu'ij chupan ri ruch'abel ri rutz'iban can ri profeta Oseas:
27 Ja jun ri Isaías c'o ru'in can chikij roj israelitas. Rija' riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Masque roj ri roj riy-rumam can ri Israel roj achel ri (sanayi, sanayil) chuchi' ri mar ri man jun nitiquer najlan kichin, pero xaxe oc jun botzaj xkucolotaj.[x] 28 Roma ri Ajaf Dios pa ruchojmil y pa jun bey xtuya' castigo pa ruvi' ri roch'ulef[y] achel ri ru'in. 29 Ri mismo Isaías quire' xu'ij ojer:
- a Ro. 2:15.
- b Os. 1:10; 11:1.
- c 1 Jn. 5:20.
- d Col. 1:16, 17.
- e Ro. 1:25.
- f Ro. 2:28, 29.
- g Gn. 21:12; Gá. 4:22, 23; He. 11:18.
- h Ro. 4:16; Gá. 3:28.
- i Gn. 18:10; 21:2.
- j Gn. 25:21, 24.
- k Ef. 1:4.
- l Gn. 25:23.
- m Mal. 1:2, 3.
- n Dt. 32:4; 2 Cr. 19:7.
- o Ex. 33:19.
- p Ex. 9:16.
- q Ex. 7:3; Jn. 12:39, 40.
- r Is. 29:16; 45:9.
- s Jer. 18:6-9; 2 Ti. 2:20.
- t Ro. 2:4.
- u Ro. 3:29.
- v Os. 2:23.
- w Os. 1:10; 1 P. 2:10.
- x Is. 10:21, 22; Ro. 11:5.
- y Dn. 12:1; Mt. 24:21.
- z Gn. 19:24, 25; Is. 1:9; Jer. 49:18.
- aa Ro. 1:17.
- bb Is. 8:14.
- cc Is. 28:16; Mt. 21:42; 1 P. 2:6, 7.