1 Tok ri Jesús xutz'et chi ri vinak eq'uiy, xjote-e juba' chuvech ri juyu',[a] xtz'uye' c'a ka, y ri yetzekle'en richin xquimol-apu-qui' chirij. 2 Rija' xch'o c'a chique richin yerutijoj, y xu'ij:
3 Utzulaj tzij[b] rubanon ri Dios chique ri niquina' chi nic'atzin ruchuk'a' ri Dios pa cánima, roma eruvinak ri aj-chicaj gobierno.
4 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ntok' cánima, roma rije' xtibochi'ix ri cánima.[c]
5 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, roma xtoc quichin ri roch'ulef.[d]
6 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri nivayijan cánima chirij ri chojmilaj c'aslen, roma rije' xtinojses cánima[e] riq'uin ri niquirayij.
7 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yepokonan,[f] roma ja jun rije' xtipokonex quivech.
8 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ch'ajch'oj[g] cánima, roma rije' xtequitz'eta' ruvech rija'.
9 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yekasan ruvi' oyoval,[h] roma rije' xti'ix chique chi eralc'ua'l ri Dios.
10 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ni'an pokon chique[i] roma quic'uan jun chojmilaj c'aslen, roma can erichin vi ri aj-chicaj gobierno.
11 Y rix utzulaj tzij nu'on ri Dios chive tok voma yin yixyo'ox chi q'uix, ni'an pokon chive, y ni'ix ronojel itzel tak tzij chivij, y xa tz'ucun tak tzij. 12 Quixquicot y titze'en ivech, roma chila' chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel[j] xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri profetas ojer can, quiri' mismo ri pokon x-an-e chique.[k]
21 Rix ivac'axan chi ri kavinak ojer can, quire' xbix chique: Man cacamisan.[s] Y xa achique na ri nicamisan, can xtiyo'ox na vi castigo pa ruvi'. 22 Jac'a yin nin-ij, chi xa achique na ri nipe royoval che chic jun, utz chi nik'at castigo pa ruvi'. Y ri ni'in nacanic che chic jun, utz chi nuc'uax chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar richin ni'an castigar. Y jac'a ri ni'in manak ano'oj che jun, ruyon nunim-ri' chupan ri k'ak' ri jani na nic'at. 23 Romari', si ratc'o chic apu chuvech ri altar richin c'o naya' chuvech ri Dios, y jari' nuka pan avi' chi c'o jun c'o ruyacon pa ránima chavij, 24 taya' can chiri' chuvech ri altar ri achique naya' chuvech ri Dios, cabin, y tachojmirisaj ri achique ocunak chi'icojol riq'uin ri jun. C'ajari' catzolij y taya' che ri Dios ri najo' naya' che. 25 Tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij,[t] utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox chuvech juez. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xcarujach pa ruk'a' ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y xcatetz'apis can. 26 Kitzij nin-ij chave chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij.[u]
38 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi xa achique na ri niq'uiso ruk'ij[gg] runak'-ruvech jun chic vinak, quiri' mismo ti'an che ri xbano. Y ri nik'ajo-e jun eyaj, can quiri' mismo ti'an che ri xbano. 39 Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en ruq'uexel che ri nibano man utz ta chive. Xa achique na ri nuya' jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz derecha, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech.[hh] 40 Si c'o jun nrojo' yarusujuj richin nrojo' numaj-e jun atziak ri manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che. 41 Xa achique na ri ni'in chave chi tac'uaj jun eka'n c'a pa jun kilómetro, rat tac'uaj chi ca'i' kilómetro.[ii] 42 Ri c'o nic'utun chave, man taq'ueq'uej chi c'o naya-e che,[jj] y ri c'o nrojo' nukaj-e chave, man taq'ueq'uej naya-e che.
43 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi que'ajo' conojel, jac'a ri itzel yarutz'et, itzel tatz'eta'.[kk] 44 Jac'a yin nin-ij chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y riq'uin utzulaj tak tzij titzolij ruvech quitzij ri yeyok'on ivichin.[ll] Tibana' utz quiq'uin ri man utz ta quino'oj iviq'uin, y tibana' orar pa quivi' ri yebano pokon chive y yixquiyok'. 45 Richin quiri' nik'alajin chi rix ralc'ua'l ri Itata' ri c'o chicaj. Roma rija' nu'on chi ntel-pe ri k'ij[mm] pa quivi' ri utz quino'oj y pa quivi' ri man utz ta, y nu'on chi nika ri job pa quivi' ri choj quic'aslen y pa quivi' ri man choj ta. 46 Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive? Man jun. Roma hasta ri vinak ec'uluy impuestos, quiri' mismo niqui'en. 47 Y si xaxe quiq'uin ri iveteman quivech nibanala-vi saludar ivi', xa junan yixtajin quiq'uin ri man quiniman ta ri Dios, ri quiyon chiquivech niquibanala-ka saludar qui'. 48 Rix c'a, tz'akat tibana' che ri ic'aslen,[nn] achel ri Itata' chicaj tz'akat riq'uin ronojel.
<- San Mateo 4San Mateo 6 ->- a Mt. 8:1; 17:1; Mr. 3:13; Lc. 6:12.
- b Sal. 1:1; 32:1; 51:17; 119:1.
- c 2 Co. 1:3, 4.
- d Sal. 37:11.
- e Is. 65:13.
- f Sal. 41:1.
- g He. 12:14.
- h He. 12:14.
- i 2 Co. 4:17; 2 Ti. 2:12; 1 P. 3:14.
- j Mt. 6:1-4; 1 Co. 3:14.
- k 2 Cr. 36:16; Mt. 23:34, 37; Lc. 13:33, 34.
- l Mr. 9:50; Lc. 14:34, 35.
- m Is. 49:6.
- n Fil. 2:15.
- o Mr. 4:21; Lc. 8:16; 11:33.
- p Jn. 15:8; 1 P. 2:12.
- q Lc. 16:17.
- r Lc. 18:11, 12; Ro. 10:3, 10; Fil. 3:9.
- s Ex. 20:13.
- t Pr. 25:8, 9.
- u 2 Ts. 1:8, 9.
- v Ex. 20:14; Dt. 5:18.
- w 2 S. 11:2-5; Job 31:1; Pr. 6:25; Stg. 1:14, 15.
- x Mt. 18:8; Mr. 9:43.
- y Dt. 24:1; Jer. 3:1; Mr. 10:2-12.
- z Ro. 7:2, 3; 1 Co. 7:10, 11.
- aa Ex. 20:7; Lv. 19:12.
- bb Dt. 23:23.
- cc Stg. 5:12.
- dd Is. 66:1.
- ee Sal. 48:2.
- ff Col. 4:6; Stg. 5:12.
- gg Ex. 21:24; Lv. 24:20; Dt. 19:21.
- hh Is. 50:6; Mt. 26:67; Mr. 14:65.
- ii Mr. 15:21.
- jj Dt. 15:7-11; 1 Ti. 6:18.
- kk Lv. 19:18; Dt. 23:3-6.
- ll Pr. 25:21; Lc. 23:34; Hch. 7:60; Ro. 12:14; 1 Co. 4:12; 1 P. 2:23.
- mm Sal. 65:9-13; Hch. 14:17.
- nn Gn. 17:1; Dt. 18:13; Ef. 5:1.