1 Vacami ninjo' ninc'utuj favor chive chi quinicoch'o' juba', roma xa xquenbila' ch'abel nojin man nojin[a] achel jun vinak man nuk'at ta ri' nitzijon. ¡Quinicoch'o' c'a! 2 Roma yin man ninvelesaj ta nuvech chivij, y can riq'uin ri Dios petenak-vi ri nuna' ri vánima ivoma, roma nubanon iviq'uin achel nu'on jun tata'aj riq'uin jun xten ri xe che ri ala' ri achok riq'uin nic'ule-vi ruyo'on-vi rutzij, richin quiri', ch'ajch'oj ri ic'aslen, y achel jun xten ri kitzij chi c'a xten na,[b] yixenc'utu'[c] chuvech ri Jesucristo. 3 Pero nuxi'in-vi', roma achel xu'on ri cumatz ojer tok xno' (chubanic, cho'onic) richin xusetz runo'oj ri Eva,[d] quiri' mismo rix, riq'uin juba' c'o xquesatzo ino'oj richin man ronojel ta chic ivánima cof yixc'uje' chirakan ri Jesucristo. 4 Roma si c'o jun nipe iviq'uin y nutzijoj jun chic vi ruvech Jesús ri xa mana-ta ri katzijon can roj chive, o si nisuj chive jun chic espíritu ri xa mana-ta ri xyo'ox chive na'ey, o si nisuj chive jun chic ruchojmil[e] richin yixcolotaj ri man junan ta riq'uin ri utzulaj ch'abel ri ic'ulun chic, rix jabel nic'ul ronojel. 5 Pero ri quiri' yetzijon chive y niquina-qui' chi enimalaj tak apóstoles,[f] ¿la can kitzij cami chi más c'o quik'ij chinuvech yin? Man quiri' ta. 6 Roma yin masque man can ta jabel ch'abel[g] yenbila' tok yich'o iviq'uin, pero veteman ri achique yitajin chubixic. Chupan ronojel y riq'uin ronojel ri kabanon chi'icojol, k'alaj rubanon can chivech chi veteman.[h]
7 Tok xintzijoj chive ri utzulaj ruch'abel ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, man jun vajil xinc'utuj chive, xa xinkasaj-vi' chi xinoc isamajinel,[i] richin chi rix vacami c'o ik'ij. ¿Pero achique ninojij rix? ¿Utz ri xin-en, o xa mac chivech? 8 Yin chiquik'a' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka' chic tinamit xinc'ul-vi ri xc'atzin chuve richin xintzijoj ruch'abel ri Dios chi'icojol. 9 Y tok xic'uje' chi'icojol, y c'o xc'atzin chuve, man jun chive xinya' eka'n chirij, roma ri achique xc'atzin chuve, ja ri quiniman ri Jesucristo vave' pa Macedonia ri xe'eyo'on-ka chuve tok xe'eka viq'uin. Xinchajij-vi' richin man xinya' ta jun eka'n[j] chivij, y can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu. 10 Ri ninjo' nin-ij chive vacami, ja ri kitzij richin ri Jesucristo ri c'o pa vánima ri ninimo vichin chubixic, chi yin pa ronojel Acaya man xquik'ilitaj ta richin ninya-ka juba' nuk'ij chi man jun nuto'ic nuc'ulun chi'ik'a'. 11 ¿Roma cami man yixinjo' ta tok quiri' nin-ij chive? Man quiri' ta. Dios reteman chi yin kitzij yixinjo'.[k]
12 Y achel ri nubanon-pe chi nuyon nintzuk-vi',[l] can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu, roma xa ta ninya' lugar chi yinitzuk, ri ch'aka' chic xa yetiquer niqui'ij chi man jun kacojol quiq'uin, xa konojel nikac'ul chi'ik'a' rix ri nic'atzin chike, y xa ta quiri' nibanataj, más xtiquiya-ka quik'ij chi ja jun rije' e-apóstoles, xquecha'. Pero yin man xtinya' ta lugar chi quiri' nibanataj. 13 Roma rije' xa choj quik'eban-ka-qui' chi apóstoles, xa samajela' esatzoy quino'oj vinak,[m] y niquibanala' chi eru-apóstoles ri Jesucristo. 14 Pero ri niqui'en rije' man nusetz ta kac'u'x, roma ja jun ri Satanás[n] nuk'ebaj-ri' chi jun ángel[o] c'utuy sakil chikavech. 15 Romari' man nisatz ta kac'u'x chi ja jun ri erusamajela' ri Satanás niqui'en chi can esamajela' richin ri c'aslen choj. Pero rije' ja achel nuc'utuj ri achique yequibanala'[p] ri xtiq'uiso quichin pa ruq'uisbel.
28 C'a c'o chic más enuk'asan pa nuc'aslen, pero pa ruvi' ri', ronojel k'ij numol-pe-ri' chuvij runojixic ri achique quibanon rutinamit ri Dios ri niquimol-qui' pa rubi' rija' pa jalajoj tak tinamit. 29 Roma si jun chique ri quiniman ri Jesucristo nik'axo ránima, ja jun yin nik'axo ri vánima.[cc] Si jun chique ri yeniman ni'an che chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios, yin achel jun k'ak' ninna' pa vánima. 30 Pero si nic'atzin chi ninya-ka nuk'ij, xtincusaj ri nic'utu chi manak vuchuk'a'[dd] richin ninya-ka nuk'ij. 31 Ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ri can jumul[ee] xtiyo'ox ruk'ij, reteman chi yin ja ri kitzij ri nin-ij. 32 Tok xic'uje' pa tinamit Damasco, ri gobernador ri yo'on roma ri rey Aretas xeruya' chajinel chuchi' tak ri puertas richin ri tinamit ri ye'el-ye'oc-vi ri vinak, richin chi can ta yika pa quik'a'.[ff] 33 Pero xikases-ka chupan jun chaquech pa jun ventana chuvech ri muro ri tz'apiyon rij ri tinamit, y quiri' xincol-e-vi' pa ruk'a'.
<- 2 Corintios 102 Corintios 12 ->- a 2 Co. 5:13.
- b Lv. 21:13.
- c Col. 1:28.
- d Gn. 3:4, 5.
- e Gá. 1:6.
- f 2 Co. 12:11.
- g 2 Co. 10:10.
- h Ef. 3:4.
- i Hch. 18:3; 1 Co. 9:6.
- j 2 Co. 12:14; 1 Ts. 2:9; 2 Ts. 3:8.
- k 2 Co. 7:3.
- l 1 Co. 9:12.
- m Gá. 1:7.
- n Ap. 12:9.
- o Gá. 1:8.
- p Is. 9:14, 15; Jer. 29:31, 32; Mt. 7:15, 16.
- q 2 Co. 12:6.
- r Jer. 9:23, 24.
- s Hch. 22:3.
- t 1 Co. 15:10.
- u Hch. 9:16.
- v Dt. 25:3.
- w Hch. 16:22.
- x Hch. 14:19.
- y Hch. 27:41-44.
- z Hch. 9:23; 17:5.
- aa Hch. 13:50; 14:5.
- bb 1 Co. 4:11.
- cc 1 Co. 9:22.
- dd 2 Co. 12:5, 9, 10.
- ee Ro. 9:5.
- ff Hch. 9:24, 25.