9 Variquẽnarere ti yijama, jud'io masa, circuncisión yiriarã rĩne yiro me yaja. Circuncisión yiecoyamana jud'io masa mere quẽne yiro yaja. Abraham ĩ bajimasirere tʉoĩasaque mʉa quẽna: Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. 10 To bajiro ĩre ĩ yijama, ¿circuncisión ĩ yiecoriaro berojʉa, ĩ yiecobetojʉa bajiyujarique? “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” Abrahamre Dios ĩre ĩ yijama, circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne ĩre yimasiñumi. 11 Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To yicõari bero, “To bajiro ĩre yʉ yicatire masiritiromi” yigʉ, circuncisión ĩre yirotimasiñuju, Abrahamre. To bajiri Abraham circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. To bajiro bajimasir'i ñari, jud'io masa ñicʉ rĩne ñagʉ̃ me bajimasiñumi Abraham ñamasir'ima. “Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne, ĩna ñicʉne ñamasiñumi Abraham. 12 Jud'io masa circuncisión yiecocõari, Abraham circuncisión yiecobecʉjʉ, “Dios ĩ yirore bajiro bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone tʉoĩarãre quẽne ĩna ñicʉ ñamasiñumi Abraham.
16 To bajiri, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩase ñajare, Abrahamre ĩamaicõari, “Macarʉcʉro jedirore mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajirone bajiaja manire quẽne. Abraham Diore ĩ tʉoĩariarore bajiro Diore mani tʉoĩajama, manire quẽne, “Abraham jãnerabatia ñari, adi macarʉcʉro jedirore ʉjarʉarãja mʉa”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri jud'io masa Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉocõari, Abraham ĩ tʉoĩariarore bajirone ĩna tʉoĩajama, ĩnare quẽne to bajirone yirʉcʉmi Dios. 17 Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone gotiaja: “ ‘Jãjarã masa cojo sitana me ñarã ñicʉ ñarʉcʉja mʉ’ yigotimasiñuju Dios, Abrahamre”, yigotiaja. To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, ĩre yitʉoĩamasiñuju Abraham. To bajiri, rijariarãre catiogʉ, to yicõari, ñajediro rujeomasir'i ñaami Dioma.
18 “Bʉcʉ ñari, rĩa maniacʉ bajiaja” Abraham ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, “Jãjarã ñarʉarãma mʉ jãnerabatia” Dios ĩre ĩ yijare, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yimasiñuju Abraham. “Bajirʉcʉja mʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ, jediro ñicʉ ñaami yuja. 19 Abraham, cien cʉ̃mari cõro tʉsacʉ ñamasiñuju. Ĩ manajo rãca, jʉarãjʉne bʉcʉrã ñari, rĩa cʉtibetiariarãjʉ ñamasiñujarã. To bajiri, “To cõro bajirearʉarãja yʉa” yimasibetiboarine, “Dios ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yicõa ñagʉ̃ ñamasiñuju Abraham. 20 “ ‘Bajirʉaroja’ Dios yʉre ĩ yicati bajibetirʉaroja”, yibecʉ ñamasiñuju Abraham. To bajiro bajigʉ ñari, “Dios ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi” yigʉ ñari, “Socagʉ me ñaami Dios” ĩre yiajirʉ̃cʉbʉomasucoamasiñuju Abraham. To bajiri, “Mʉ yirore bajirone yigʉ ñaja mʉ”, Diore yivariquẽnamasiñuju Abraham. 21 “Ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi. Ĩ yimasibeti manoja, Diorema”, yitʉoĩamasiñuju. 22 “To bajiro yʉre tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩaja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajirone gotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire.
23 Abraham sĩgʉ̃rene, “Rojose magʉ̃ ñaami”, yiuca ecobesuja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 24 Manire quẽne, Abraham Diore ĩ tʉoĩamasiriarore bajirone ĩre mani tʉoĩajama, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijato bero ĩre catior'ima. 25 “Rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaya” yigʉ, Jesucristore ĩre rijaroticõañumi Dios. To yicõari, Jesucristo ĩ rijato bero, “ ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃sa” yigʉ, ĩre tudicatioyumi quẽna.
<- ROMANOS 3ROMANOS 5 ->