13 Wɔ̃ɔ ge sɔɔ, bɑɑwure u koo win tem mwɑwɑ mɛ bɑ rɑɑ nùn mwɑɑri. 14 Ì n tem dɔrɑmɔ, ǹ kun mɛ ì n dwemɔ, bɛɛn goo u ku rɑɑ win winsim nɔni wɔ̃ke. 15 Wi u kĩ u win gberu dɔrɑ, u koo ginɑ lɑsɑbu kowɑ u wɑ mɛ̀n nɔɔ tɑ koo dĩɑnu mɑ sere wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ yibu tè sɔɔ bɑ rɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko tè sɔɔ yɛ̃ro u koo tu wesiɑ. 16 Nge mɛ wɔ̃su su dɑbiru nɛ, nge mɛyɑ gbee ten gobi yi ko n kpɑ̃ɑru nɛ. Wɔ̃sun sukum mɛ mu tie mù kun dɑbi sere wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ yibu, ten gobi yi ǹ ko yi n kpɑ̃. Domi ye bɑ koo gɛ̃ gbee te sɔɔ, yerɑ u dɔrɑmɔ. 17 Bɛɛn goo u ku rɑɑ win winsim nɔni wɔ̃ke. I ko i mɑn nɑsiɑwɑ domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. 18 I nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɔ kpɑ i sĩ ye sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i sinɑ tem mɛ sɔɔ kɑ bɔri yɛndu. 19 Tem mɛ, mu koo dĩɑnu ko ni nu koo bɛɛ turi kpɑ i n kɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ.
20 Sɔrɔkudo i ko i tii bikiɑ i nɛɛ, mbɑ i ko i di wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te. Domi i ǹ wɔ̃ɔ ge sɔɔ dĩɑnu duurumɔ, i ǹ mɑɑ gɛ̃ɛmɔ. 21 Kon bɛɛ domɑru kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑse kpɑ bɛɛn gbeɑ yu wɔ̃ɔ itɑn dĩɑnu mɑ. 22 Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse sɔɔ, i ko i dĩɑnu duure kpɑ bɛɛn dĩɑ gurunu nu n tie sere i kɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛsen dĩɑnu gɛ̃.
25 Bɛɛ sɔɔ, goo ù n kuɑ sɑ̃ɑro, mɑ u win tem sukum dɔrɑ, win dusi goo ù n gobi mɔ, u koo kpĩ u mu yɑkiɑ. 26 Yɛ̃ro ù kun mɑɑ dusi goo mɔ wi u koo mu yɑkiɑ, win tii u koo kookɑri kowɑ u kɑ mu yɑkiɑ. 27 U koo wɔ̃su gɑriwɑ si su tie wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ sere yibu kpɑ u si kpuron gobi kɔsiɑ kpɑ tem mɛ, mu ko wigim. 28 Ù kun gobi wɑ u kɑ mu yɑkiɑ, u koo mu wi u tem mɛ dwɑ deriɑ sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi. Yen biru u koo kpĩ u wurɑ tem mɛ sɔɔ.
29 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, goo ù n win diru dɔrɑ te tɑ wɑ̃ɑ wuu gbɑ̃rɑruguu sɔɔ, wɔ̃ɔ tiɑ u mɔ u kɑ tu yɑkiɑ. 30 Yɛ̃ro ù n kpɑnɑ u dii te yɑkiɑ wɔ̃ɔ tiɑ yen bɑɑ sɔɔ, tɑ koo kowɑ wi u tu dwɑgiru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. U ǹ mɑɑ tu wesiɑmɔ bɑɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ. 31 Adɑmɑ dii te tɑ wɑ̃ɑ wuu ge gɑ ǹ gbɑ̃rɑru mɔ sɔɔ, bɑ koo tu yɑkiɑwɑ nge mɛ bɑ rɑ tem yɑkie. Bɑɑ ǹ n mɛren nɑ, wi u rɑɑ dii te mɔ, bɑ koo nùn tu wesiɑwɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru sɔɔ.
32 Adɑmɑ Lefibɑn wusu kɑ ben diɑ, bɑ ko n dɑ kpĩ bu ye yɑkie sɑɑ kpuro. 33 Wi u Lefibɑn goon diru dwɑ, yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ, u koo yɑriwɑ dii ten min di kɑ wuu gen min di. Lefibɑn diɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ ben tiiginu Isirelibɑginun suunu sɔɔ. 34 Gbee ni nu mɑɑ kɑ ben wusu sikerenɛ, ben goo kun kpɛ̃ u nu dɔrɑ. Domi berɑ bɑ nu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
44 À n yobu kĩ, bwese tuku ni nu kɑ nun sikerenɛwɑ kɑɑ yoru mwɛɛri bɑ n sɑ̃ɑ wunɛgibu. 45 Kɑɑ kpĩ ɑ sɔbun bibu dwe be bɑ wɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɔ kɑ sere be bɑ mɑrɑ bɛɛn tem sɔɔ. À n bu dwɑ, bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wunɛgibu. 46 Wunɛn bibun bweseru tɑ koo kpĩ tu bu tubi di sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Adɑmɑ goo u ku rɑɑ win Isirelisi dɑm dɔre.
47 Sɔɔ goo ù n wɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɔ, mɑ u kuɑ gobigii, mɑ Isireli goo u sɑ̃ɑru duurɑ, mɑ u tii sɔɔ wi dɔre, ǹ kun mɛ sɔɔ win dusi goo, 48 Isireli wi, u koo kpĩ u tii yɑkiɑ ǹ kun mɛ win dusi goo u nùn yɑkiɑ 49 ǹ kun mɛ win bɑɑn mɔɔ ǹ kun mɛ win bɑɑn wɔnɔ ǹ kun mɛ ben bii goo ǹ kun mɛ win dusi goo gesi. Wi u mɑɑ tii dɔrɑ mi, ù n dɑm wɑ u kɑ tii yɑkiɑ, u koo kpĩ u tii yɑkiɑ. 50 Bɑ koo wɔ̃sun geeru gɑriwɑ wi kɑ wi u nùn dwɑ sɑɑ mìn di u tii dɔrɑ sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi. Win yɑkiɑbun gobin geeru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge gobi yi bɑ koo sɔm kowo kɔsiɑ wɔ̃ɔ si sɔɔ. 51 Wɔ̃su sù n mɑɑ tie su kpɑ̃ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu sere turi, u koo win yɑkiɑbun gobi kɔsiɑwɑ nge mɛ wɔ̃ɔ sin geerɑ nɛ. 52 Wɔ̃su sù kun mɑɑ dɑbi sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi, u koo win yɑkiɑbun gobi kɔsiɑwɑ nge mɛ wɔ̃ɔ sin geerɑ nɛ. 53 Ù n wɑ̃ɑ win yinnin mi, yinni wi, u koo nùn kowɑ nge mɛ bɑ rɑ sɔm kowo kue. U ǹ koo nùn dɑm dɔre. 54 Ù kun kpĩɑ u tii yɑkie kɑ swɑɑ yen gɑɑ, u koo yɑkiɑrɑ wi kɑ win bibu yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru sɔɔ.